Promjena vremena oduvijek utiče na zdravlje ljudi, posebno na pacijente koji pate od nekih hroničnih bolesti.
Nagle klimatske promjene, kojima i ovih dana svjedočimo, sve su češće pojava na našem podneblju, pa tako sve više utiču na zdravlje ljudi i njihovo raspoloženje.
Čovjek se godinama postepeno prilagođavao mirnoj promjeni vremenskih prilika i prelaznim godišnjim dobima, ali su takve promjene proteklih godina nagle i ekstremne, pa se sve više ljudi žali na različite tegobe.
Najmlađi su više osjetljivi, a stariji imaju osjetljiviji metabolizam, pa jače osjećaju promjene. Hronični bolesnici su još osjetljiviji, jer se intenzitet bolesti pojačava.
Osjećaj umora, nesanica, uznemirenost i glavobolja na koju se najviše ljudi žali proteklih dana su problemi koji nastaju zbog nagle promjene vremena.
"Porast temperature koji je primetan ovih dana može da dovede do pojave glavobolje, najčešće po tipu migrene, niskog krvnog pritiska, nesvestica, pada koncentracije i malaksalosti", kaže za Telegraf Smiljana Mandić, ljekar opšte medicine.
Prema njenim riječima, velike temperaturne oscilacije u toku dana zahtjevaju da se oblačimo slojevito, a kako bismo lakše podnijeli promjene trebalo bi i da se hranimo raznovrsno.
"U ishranu uključite sezonsko voće i povrće, povećajte unos tečnosti, izbegavajte alkoholna i energetska pića, previše začinjenu hranu i pridržavajte se propisane terapije, ukoliko je imate. Svakako ne bi trebalo da isključite fizičku aktivnost, ali je poželjno da ona bude umerena i prilagođena vremenskim prilikama", ističe dr Mandić.
Poznato je da su prelazna godišnja doba zapravo kritični periodi koji pogoduju virusima i bakterijama.
"Prelazni periodi između godišnjih doba predstavljaju pogodno tlo za oboljevanje od virusnih infekcija iz više razloga. Česte virusne infekcije u jesenjem periodu su adeno i rinovirusi, ali ne treba zaboraviti i na virus gripa, koji možemo preduprediti imunizacijom", objašnjava ljekar opšte medicine.
Ona napominje da su posebno osjetljive grupe ljudi hronični bolesnici, starije osobe i djeca. Osim toga, i druge grupe bolesnika trebalo bi da budu posebno pažljive.
"Kardiovaskularni, gastroenterološki, reumatološki i psihijatrijski bolesnici su osetljiviji na novonastalu promenu temperature, pa se savetuje redovna primena terapije i izbegavanje boravka napolju u delu dana kada su temperaturna razlika i vrednost UV zračenja najveći", izričita je Mandić.
Doktorka objašnjava da li promjena vremena pogoduje virusu korona i njegovom širenju.
"Epidemija virusa kovid-19 je specifična sa stanovišta nauke i sa stanovišta kliničkog lečenja pacijaneta. Očekivalo se, teorijski, da sa porastom temperature virus narodski rečeno oslabi, ali statistika kaže drugačije. Više temperature i povoljniji klimatski uslovi svakako dovode do toga da ljudi više borave na svežem vazduhu, a manje u zatvorenom prostoru, pa su samim tim manje podložni virusnim i ostalim infekcijama. Ali jedina i sigurna zaštita je poštovanje mera, nošenje zaštitnih maski, poštovanje propisane distance, higijena ruku i, naravno, imunizacija", zaključuje dr Smiljana Mandić.
