Međutim, uzimanje antibiotika može utjecati na crijevnu floru i uzrokovati neugodne nuspojave poput proljeva, nadutosti i mučnine. Danas gotovo da nema osobe koja se barem jednom u životu nije liječila antibioticima.
Kako djeluju antibiotici?
Priča između čovječanstva i antibiotika stara je 100 godina. Koliko god su nezamjenjiva terapija kod različitih bakterijskih oboljenja, ipak znamo da oni nisu čarobni štapić koji će riješiti sve naše probleme i približiti nas idealu savršenog zdravlja.
Danas znamo da se bakterije mogu boriti protiv djelovanja antibiotika razvijanjem i širenjem otpornih sojeva te da se ovo moćno oružje ne smije koristiti olako, kako ne bi izgubilo svoju učinkovitost i svrhu.
Posljednjih decenija sve se više govori o racionalnoj upotrebi antibiotika, što podrazumijeva ne samo odabir pravog lijeka kada je on potreban, već i apsolutno izbjegavanje njegove primjene kada to nije potrebno.
Mogu li antibiotici biti štetni za naše zdravlje?
Treba imati na umu da antibiotici osim što uništavaju loše bakterije u našem organizmu uništavaju i naše dobre bakterije. To može dovesti do neravnoteže u crijevnoj flori, što uzrokuje osim crijevnih problema i smanjenje imunološke funkcije te dugoročno može dovesti do različitih oboljenja.
Jedan od nuspojava upotrebe antibiotika je i antibiotska dijareja, koja se javlja kod čak 40 posto pacijenata koji koriste antibiotike, a koja se može uspješno spriječiti.
Osim antibiotske dijareje, često se javljaju gljivične infekcije najviše kod žena, također uzimanje antibiotika kod starijih osoba ili bolničkih pacijenata može uzrokovati i infekciju Clostridium difficile.