U Bosni i Hercegovini je trenutno 838 kvadratnih kilometara minsko sumnjive površine, od čega je u Federaciji BiH 660 kvadratnih kilometara, što znači da se nekih 78 posto problema mina, odnosno minske opasnosti nalazi na području Federacije BiH - kazao je rukovodilac Sektora za organizaciju deminiranja i uklanjanja NUS-a u Federalnoj upravi civilne zaštite Mustafa Kadribegović u razgovoru za Fenu, povodom 4. aprila - Međunarodnog dana podizanja svjesnosti o opasnosti od minsko eksplozivnih sredstava.
Podsjetio je da je Federalna uprava civilne zaštite akreditovana deminerska organizacija za poslove uklanjanja mina, također i za poslove uklanjanja neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS).
"Jedini smo u Federaciji BiH koji se bavimo i takozvanim brzim odgovorom. To je reagovanje u slučaju stradanja građana u minskom polju i također upozoravanje na mine", naveo je Kadribegović, te dodao kako je njihova prevashodna aktivnost uklanjanje mina na deminerskim radilištima.
Trenutno rade na šest lokacija, aktivni su sa 11 deminerskih timova na prostoru cijele Federacije BiH.
"Ovih dana završavamo neke projekte, otvaramo nove. I današnji dan, 4. april, će proteći radno u deminerskim timovima", kazao je Kadribegović.
Govoreći o obučenosti i opremljenosti deminera, ocijenio je da je ona na „sasvim pristojnom nivou“. Što se tiče opreme koju demineri koriste, napominje da je to oprema najrenomiranijih proizvođača u svijetu te da prate svjetske trendove.
Dodaje da nekada postoje izvjesni problemi u vezi s nabavkom opreme i oni su vezani za probleme primjene zakona o javnim nabavkama.
"Ali to je manji problem. Nekada se ta oprema ne nabavi pravovremeno, kada mi očekujemo", kazao je Kadribegović.
Istaknuo je da se demineri obučavaju prema standardima u BiH koji su usklađen s međunarodnim standardima.
"Mogu reći da u ovoj oblasti koristimo prilično visoke standarde. Po pitaju sigurnosti možemo potvrditi da u FUCZ više od deset godina nije bilo stradalih osoba, iako naši demineri taj posao svakodnevno rade", naveo je Kadribegović.
On je iznio podatak da je u poslijeratnom periodu u BiH od mina stradala 1.781 osoba, od čega su 624 osobe smrtno stradale. Od ukupnog broja stradalih, od kasetne municije su stradale 232 osobe, od kojih 43 osobe smrtno.
"Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja imali smo 134 stradala deminera, od kojih 53 deminera smrtno. Govorimo o periodu nakon završetka rata do danas. Posljednjih desetak godina podaci o stradalim osobama su znatno smanjeni", kazao je Kadribegović.
Podsjetio je da je prošle godine jedna osoba u blizini Doboja stradala od protupješadijske mine i to je bila jedina žrtva.
"Potrebno je poduzeti napore da u BiH više nema žrtava od mina", smatra Kadribegović.
Prema novoodobrenom roku u skladu sa Konvencijom o zabrani protivpješadijskih mina, predviđeno je da naša zemlji bude očišćena od mina do 2027. godine.
Kadribegović kaže da taj rok nije realan, dodajući kako misli da u BiH imamo probleme u strateškom planiranju.
"Ovo je već treća strategija koja nije polučila planirane rezultate i u tom smislu će se zaista nešto morati promijeniti, da se planiranje izvrši na nekim realnim osnovama. Ne kažem da je to baš jednostavan posao zato što se ne može baš znati s kojim kapacitetima, ljudskim i materijalnim, možemo računati u narednih 10 godina, prije svega zbog stanja u državi, političkih prilika. Ali ako se uspiju povećati deminerski kapaciteti u BiH, onda bi u nekom realnom roku mogli očekivati Bosnu i Hercegovinu bez mina", smatra Kadribegović.
Ističe da je karakteristika minskih polja u BiH „da imamo veliku sumnjivu površinu, a relativno znatno, znatno manju stvarno miniranu“.
"U tom smislu, kada bi se napravio iskorak mogli bismo puno brže doći do rezultata. Mi u BiH ni danas ne znamo pouzdano gdje je svako minirano područje locirano. Puno trošimo resursa da se ti minski zapisnici koje imamo pozicioniraju, odnosno da se pronađu mine za koje uopšte i nemamo zapisnika niti vjerodostojnih svjedoka", navodi Kadribegović.
Prema njegovim riječima, najvažnije bi bilo da se minsko sumnjiva površina znatno redukuje i „da u što kraćem roku dođemo do tačnih podataka o miniranosti“.
"Smatramo da bi državne strukture, kao što su entitetske uprave civilne zaštite, odnosno Centar za uklanjanje mina koji je na nivou BiH, trebali sarađivati i rješavati taj problem, da BiH ustvari rješava pitanje minirane, a ne minsko sumnjive površine. Mi imamo deminere, BHMAC ima baze podataka, odnosno podatke koje posjeduje, minske zapisnike. Kada bi se udružile te snage vjerovatno bi se i polučili rezultati", smatra Kadribegović.
Na kraju je istaknuo da građani u BiH moraju imati tu svijest o postojanju mina i bez obzira na period od skoro 30 godina od završetka rata mine zaista predstavljaju opasnost.
"Bitno je naglasiti da građani imaju dostupnu i aplikaciju koju mogu skinuti besplatno na svoje mobilne telefone, koja će im pokazati njihovu lokaciju gdje se nalaze i udaljenost od najbliže minsko sumnjive lokacije. U suštini, najvažnije je da ne preuzimaju rizik i da nipošto ne ulaze u područja koja su minsko sumnjiva. Mine su zaista opasne i ugrožavaju zdravlje i živote ljudi. U slučaju saznanja o minsko eksplozivnim sredstvima, bez obzira na to da li se radi o minama, odnosno NUS-u, trebaju obavijestiti civilnu zaštitu ili najbližu policijsku stanicu", poručio je Kadribegović na kraju razgovora za Fenu.
