Jedan od prvih signala koje nam organizam šalje kad je bolestan je povišena tjelesna temperatura, poznata i kao hipertermija. Ona sama po sebi nije bolest, već simptom velikog broja oboljenja, od prehlada i alergija do teških infekcija. U velikoj većini slučajeva, uzrok temperature su bakterije, najčešće streptokoke i stafilokoke u respiratornom sistemu, urinarnom traktu ili na koži, kao i virusi poput covida 19 i gripa. Nije redak slučaj ni da virusna infekcija preraste u bakterijsku, koja zahtijeva liječenje antibioticima. Uzročnik temperature mogu biti i autoimune bolesti - štitasta žlijezda, artritis ili lupus, ali je u tom slučaju povišenje uglavnom malo iznad 37 stepeni. U nekim slučajevima upalni procesi vezani za kancere također dovode do toga da tijelo gori.
Visokom temperaturom smatraju se vrijednosti više od 39 stepeni, naročito iznad 39,4. U tom slučaju je obavezno uzimanje antipiretika, lijekova protiv temperature. Najčešće se uzimaju medikamenti na bazi paracetamola, koje je moguće piti češće, a ako stanje prate bolovi u mišićima i glavobolje, bolje je uzeti tablete na bazi ibuprofena, koji smanjuje upalne procese i bol. Ako groznica traje više od dva-tri dana i stanje pacijenta se pogoršava, neophodno je javiti se ljekaru, jer temperature koje pređu 40 stepeni mogu da oštete organe. Ljekar će po potrebi propisati i antibiotsku terapiju. Oboljeli mora da unosi dosta tečnosti kako ne bi dehidrirao usljed preznojavanja, a preporučuje se i kupanje u mlakoj, nikako ne hladnoj vodi.
Zašto temperatura skače
Do groznice dolazi kad dio mozga nazvan hipotalamus, zadužen za termoregulaciju tijela, pod utjecajem virusa ili bakterija koji su napali tijelo, pomjeri tačku naše normalne tjelesne temperature naviše. Osoba zato osjeća hladnoću, pokriva se, a hipotalamus pokušava da zagrije tijelo pojačanim radom mišića, što dovodi do drhtavice. Tako temperatura skače.
Od drhtavice do bunila
Simptomi visoke temperature najčešće su drhtavica i osjećaj hladnoće, glavobolja, bol u mišićima, ubrzano lupanje srca, ali i konvulzije (stanje u kojem se tjelesni mišići brzo i uzastopno grče i opuštaju, što dovodi do nekontrolisanog trešenja tijela i bunila). Kod djece su to gubitak apetita, razdražljivost, smanjeno mokrenje, žeđ, letargičnost, drhtavica…
Sačekati dva do tri dana
Ljekari savjetuju da se prva dva dana ne dolazi kod ljekara osim ako se osoba ne osjeća zaista loše, jer je bolesti potrebno 48-72 sata da se razvije. Variranje temperature između 38 i 39 stepeni koje može da potraje do pet dana smatra se normalnim tokom bolesti, ali ako se produži i osoba se ne osjeća bolje, obavezno potražiti medicinsku pomoć jer to ukazuje da možda postoje upale.
Kad se mora kod ljekara
Pacijent s temperaturom mora hitno da se javi ljekaru ako osjeća bol u stomaku, povraća, ima mučninu, glavobolju i ukočen vrat, preosjetljiv je na svjetlost, konfuzan je, halucinira, ima groznicu, osip ili ako teško diše. Isto je i s najmlađima. Neka djeca pod temperaturom dobijaju febrilni napad koji dovodi do grčenja i trzanja tijela ili nesvijesti. U tom slučaju dijete treba položiti na bok i hitno pozvati ljekara.
Do 38,5 ne liječiti odmah
Povišenu tjelesnu temperaturu ne treba skidati lijekovima dok ne pređe 38,5 stepeni Celzijusa kod odraslih ukoliko se osoba ne osjeća loše, odnosno do 38 stepeni kod djece ako se igraju, vesela su i jedu, preporučuju ljekari. Temperatura do tih vrijednosti spada u prirodnu odbranu organizma čiji se imuni sistem sam bori protiv mikroorganizama, koji još uvijek ne mogu da mu naškode. U tom slučaju najbolje je piti dosta tečnosti, skinuti nepotreban višak odjeće sa sebe ili se istuširati. Sve ovo se ne odnosi na osobe sa ugroženim imunitetom, koje treba da snižavaju temperaturu čim pređe 37,5 stepeni.
