Pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini različito odgovaraju na upite novinara i nemaju isti nivo transparentnosti jer ne postoji dokument koji ih obavezuje na to. Takav dokument komunikacijske strategije priprema se već šest godina, ali uprkos najavama još uvijek nije usvojen.
Marija Vila-Robović, sekretarka Općinskog suda u Livnu, kaže kako ovaj sud nema nikakav dokument poput komunikacijske strategije, već postupa u skladu sa zakonima i smjernicama.
Sud se vodi Zakonom o slobodi pristupa informacijama, izdaje saopćenja od značaja za društvenu zajednicu, te u skladu sa Smjernicama o objavljivanju sudskih odluka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) daje saopćenja, kaže Robović, dodavši kako svaki sud može u skladu sa zakonom urediti način komuniciranja.
“S obzirom da su ti zakonski propisi jednim dijelom u koliziji, često osobe koje su zadužene za odnose sa javnošću imaju razne dileme oko njihove primjene, pa stoga mislim da je nužno uvesti jedan jednoobrazan sustav pravila vezano za ovu problematiku, što bi uveliko olakšalo rad glasnogovornika ali bi doprinijelo i povećalo transparentnost pravosudnih institucija u cjelini”, navela je Vila-Robović za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
VSTV je još 2015. godine održao prve sastanke i posjete Holandiji, gdje se razgovaralo o faktorima koji utječu na reputaciju pravosuđa.
Kako se navodi u izvještaju za “Projekat unapređenja efikasnosti pravosuđa II”, tokom 2016. godine nastavljeno je s aktivnostima kojima je trebalo utvrditi stanje i daljnje korake u unapređenju saradnje sudova s medijima i komunikacije s građanima, nakon čega je prvi nacrt izrađen 2017. godine.
Za unapređenje nacrta formirana je Radna grupa za izradu komunikacijske strategije, a strategija do danas nije usvojena.
Iz VSTV-a su za BIRN BiH dva puta tokom 2020. godine kazali kako će komunikacijska strategija biti usvojena do kraja te godine, ali se to do juna 2021. godine nije desilo.
Državno tužilaštvo često “bez komentara”
Arduana Pribinja, novinarka Al Jazeere Balkans, je za BIRN BiH rekla kako je za izvještavanje o osjetljivim temama neophodno dobiti odgovore pravosudnih institucija.
“Ako glavni izvor ne pristaje da nam da informaciju koja je u interesu javnosti, onda se može desiti da objavimo krivu informaciju”, navodi Pribinja.
Ona pojašnjava kako novinari najveći problem u komunikaciji sa pravosudnim institucijama prije svih drugih imaju sa Državnim tužilaštvom.
“Nekada ne dobijem nikakav odgovor na upite, čak ni odgovor u kome se navodi da neću dobiti odgovor”, kaže Pribinja.
Problem u komunikaciji sa Tužilaštvom BiH istaknut je i u “Izvještaju: Transparentnost rada pravosudnih institucija tokom pandemije: Javna komunikacija i odnosi s medijima” AIRE Centra, gdje su tri novinara s kojima su za potrebe izvještaja rađeni intervjui istaknula nedostatak transparentnosti ove institucije.
“Odgovori na upite od Tužilaštva BiH su često u formi ‘bez komentara’”, navodi se u izvještaju, pri čemu je novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) kazala kako se o radu ove institucije zna onoliko koliko se vidi na sudu ukoliko dođe do podizanja optužnice.
Nakon sastanka glavne tužiteljice, predsjednika Suda BiH i članova VSTV-a, održanog krajem januara ove godine, novinari BIRN-a BiH pokušali su otkriti o čemu se govorilo na sastanku rukovodilaca najvažnijih pravosudnih institucija u državi i koji su razlozi njegovog održavanja.
Iz Državnog tužilaštva su tada novinare uputili na VSTV, dok iz Suda BiH nisu mogli potvrditi bilo šta o sastanku, što je po tada urađenoj analizi ukazivalo na manjak transparentnosti ovih institucija.
U Delegaciji Evropske unije u BiH napominju kako je potrebno značajno poboljšati transparentnost i komunikaciju pravosuđa sa pravnom strukom, korisnicima usluga pravosuđa, medijima i širom javnošću.
“U Izvještaju nezavisnih stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BiH je također istaknuto da VSTV treba hitno usvojiti komunikacijsku strategiju i smjernice o odnosima s medijima, da bi se premostio jaz između nosilaca pravosudnih funkcija i građana”, naveli su iz Delegacije EU.
Prema preporukama Izvještaja AIRE Centra, potrebno je donijeti sveobuhvatnu komunikacijsku strategiju na nivou VSTV-a, praćenu vrlo jasnim i detaljnim uputama o informacijama koje su pravosudne institucije dužne proaktivno i reaktivno objavljivati i na koji način.
“Na osnovu strategije, donijeti i pravilnike za pojedine medijske događaje, kao što su konferencije za medije i brifinzi, kojim bi se identificirala uloga i obaveza svih ključnih aktera (glasnogovornika, predstavnika sudova i glavnih tužilaca) i informacija koje su dužni dostaviti medijima”, navodi se u preporukama.
Nacrt finaliziran, ali nije predstavljen
Na upit novinara BIRN-a BiH zbog čega komunikacijska strategija nije usvojena tokom prošle godine, kako je prethodno najavljivano, iz VSTV-a su kazali da je “nacrt (…) finaliziran krajem prošle godine, ali zbog objektivnih okolnosti, nije u konačnoj formi predstavljen članovima VSTV-a BiH”.
Predsjednik Vijeća Halil Lagumdžija je u nedavnom intervjuu za BIRN BiH rekao kako mu nisu poznati razlozi zbog čega strategija nije dosada usvojena.
“Nadam se da ćemo najkasnije do kraja ove godine usvojiti komunikacijsku strategiju. Na taj način trebali bi se dodatno otvoriti, biti transparentniji prema svim ciljnim grupama”, kazao je Lagumdžija, dodajući da mnoge pravosudne institucije i sada objavljuju svoje odluke.
On je pojasnio kako sada Tužilaštvo u fazi istrage može dati informacije koje želi i za koje smatra da neće ometati tok istrage.
“Sudije ne pričaju o predmetima. Predsjednici sudova su ovlašteni davati komunikacije, komunicirati sa javnošću, odobriti to sudiji ili to rade osobe koje komuniciraju sa javnošću”, rekao je Lagumdžija.
Iako je Smjernicama za objavljivanje tužilačkih i sudskih odluka na službenim web stranicama usvojenim 2014. godine propisano da se sve potvrđene optužnice i presude sa suđenja za ratne zločine i druga teška krivična djela mogu objavljivati na internet stranicama institucija, ta praksa još uvijek nije ustaljena u svim pravosudnim institucijama.
Ovim Smjernicama nije nametnuta obaveza objave svih optužnica.
BIRN BiH je ranije pisao kako postoje velike razlike u objavljivanju važnih dokumenata poput optužnica i da Državno tužilaštvo još uvijek ne objavljuje optužnice na svojoj stranici i ne dostavlja novinarima na zahtjev sve optužnice koje podigne.
Osvrćući se na odnos Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu i medija, glasnogovornica Azra Bavčić je na konferenciji upriličenoj povodom predstavljanja izvještaja o transparentnosti pravosudnih institucija tokom pandemije kazala kako smatra da je ovo Tužilaštvo prevazišlo Smjernice iz 2014. godine.
“Niko ne daje uputu kada trebate publikovati ime i prezime – to su zamke u koje mi upadamo i nama se ostavlja odgovornost da procijenimo interes javnosti”, kazala je Bavčić, dodajući kako nije interes Tužilaštva da skriva informacije.
Objavljivanje sadržaja “odabranih” optužnica predviđeno je Reformskim programom VSTV-a za period od 2021. do 2023. godine, koji je usvojen u maju ove godine.
Kako se navodi u Reformskom programu, predviđeno je prikupljanje i objavljivanje “odabranih optužnica” u bazi sudskih odluka Odjela za sudsku dokumentaciju i edukaciju VSTV-a.
Zaključcima Pravosudnog foruma za Bosnu i Hercegovinu potrebno je revidirati postojeće Smjernice VSTV-a za objavljivanje tužilačkih i sudskih odluka na službenim web stranicama i donijeti smjernice koje će biti obvezujuće, ali i donijeti sveobuhvatnu komunikacijsku strategiju koju bi slijedili svi sudovi.
Isti prijedlog istaknut je u saopćenju Zajedničkog koordinacionog tijela udruženja sudija i tužilaca, predloživši pripremu i usvajanje komunikacijske strategije.
“Naš je stav da VSTV mora odmah pristupiti pripremanju i usvajanju komunikacijske strategije koja bi bila osnov za utvrđivanje strategije svih organizacionih jedinica pravosuđa”, navedeno je.