Edward Snowden, zviždač koji je ukazao na opseg špijuniranja građana koje provodi američka obavještajna agencija National Security Agency, upozorio je kako pojačane mjere nadzora zbog širenje pandemije koronavirusa mogu imati dugoročne posljedice na građanske slobode.
Tokom video konferencije u sklopu festivala dokumentarnog filma u Copenhagenu (Danska) Snowden je rekao kako bi, teoretski, vanredne mjere koje vlasti uvode u borbi protiv bolesti mogle ostati na snazi i nakon što kriza mine.
Mogle bi, primjerice, od fitness trackera tražiti podatke poput pulsa i ritma otkucaja srca.
"Pet godina nakon pandemije ti će podaci i dalje biti dostupni vlastima - počet će tražiti nešto novo. Već znaju šta gledate na webu, kuda se vaš smartfon kreće, sad znaju kako vam kuca srce. Šta će se dogoditi kad sve te podatke provuku kroz sistem temeljen na umjetnoj inteligenciji?", zapitao se Snowden.
U brojnim državama ubrzano se razmatra uvođenje novih metoda nadzora kako bi bolje razumjeli i suzbili širenje koronavirusa ili ih se već uvodi.
Više je evropskih država (Italija, Njemačka, Velika Britanija i druge) već sklopilo dogovore s telekomima o korištenju anonimiziranih skupnih podataka za stvaranje virtualnih mapa kretanja ljudi. Izrael je svojim obavještajnim agencijama dao ovlasti za hakiranje mobitela bez sudskog naloga.
U Južnoj Koreji šalju SMS-ove upozorenja ljudima za koje se sumnja kako su bili u kontaktu sa zaraženima, s osobnim podacima kao što su dob i spol. U Singapuru koriste aplikaciju za pametne telefone kako bi pratili potencijalno zaražene osobe.
U Poljskoj građani u karanteni moraju preuzeti državnu aplikaciju koja od njih traži da s vremena na vrijeme pošalju selfie, a u Tajvanu su postavljene 'elektronske ograde' koje policiju obavještavaju ako je osoba napustila karantenu, piše Business Insider.
