Političke tenzije koje stvaraju sumorno i nesigurno životno okruženje samo su jedan od faktora zbog kojih se sve više građana odlučuje za odlazak iz Bosne i Hercegovine.
Stručnjaci upozoravaju kako nam ne odlaze samo mladi trbuhom za kruhom, odlaze cijele porodice. Osim što značajnu ulogu igra i odlazak za boljim poslom, građani su više siti i podjela, političkog prepucavanja, prijetnji otcjepljenjem...
Hoće li vladati pustom zemljom
Laura Lungaroti, šefica misije IOM-a u BiH i regionalna koordinatorica za Zapadni Balkan kazala je da se trenutno zna da se iz BiH iselilo otprilike dva do dva i po miliona ljudi. Međutim, očito je da političari to još ne smatraju alarmantnim.
Pred svake izbore u Bosni i Hercegovini jačaju etničke tenzije, huškačka retorika i govor mržnje. Političari manipulišu strahom od novih sukoba. Postavlja se pitanje da li su političari svjesni da bi uskoro mogli vladati pustom zemljom?
Selvedin Šatorović, predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH, za Raport kaže da se sa sigurnošću može kazati da je BiH od izbora do izbora napustilo najmanje 250 hiljada građana.
"Prema preciznim podacima, samo za 2021. godinu našu zemlju je napustilo oko 170 hiljada građana. Ukoliko uzmemo u obzir trend odlaska u prvoj polovini ove godine i podatke iz 2020. godine možemo sa sigurnošću kazati da je BiH od izbora do izbora napustilo 250 hiljada građana. Mada, očito vladajućim strukturama u vidu dobijanja izbora ovo u potpunosti odgovara. Na izbore redovno izlazi državna administracija, a tu su zaposleni isključivo podobni. Dakle, oni koji su morali da prođu provjere od zvaničnika stranaka i na taj način doći do posla. Rijetki su ili ih je gotovo nemoguće pronaći oni koji su zaista po svojoj stručnosti dobili taj posao", kazao je Šatorović.
Političkim partijama ovo odgovara
Kaže kako sve manji broj ljudi izlazi na izbore, ali i da takav trend odgovara vladajućim političkim partijama.
"Mogu samo da kažem sve je to u skladu sa najavama da će doći do sve većeg broja zapošljavanja građana. Hoće, samo se to zapošljavanje nije se desilo u bh. gradovima, nego u EU. Ovdje imaju stalne tenzije, pritisak i strah od ratnih dešavanja. Svakodnevno uzgajanje nekog nacionalnog naboja koji se evidentno pred izbore pojačava. Nekada i sami građani preuzimaju dobar dio odgovornosti, jer postoji dobar dio onih koji kažu 'moramo glasati za svoje'. Očekujemo da će se ta svijest promijeniti. Priča da neka politička opcija može spasiti BiH, a da to neće učiniti građani, je uzaludna", istaknuo je Šatorović.
Stručnjaci navode kako za razliku od šezdesetih i sedamdesetih godina u bivšoj Jugoslaviji, kada su ljudi odlazili u zapadne zemlje da zarade, pa da se vrate, sada ljudi odlaze sa namjerom da se više nikad ne vrate.
"Ostane li nam ovakav politički sastav, siguran sam da se postavlja pitanje ko će uopšte ostati u BiH. Ako bi se desila situacija da nam isti ljudi vode državu u narednom periodu, onda će se na izborima za dvije godine smanjiti biračko tijelo za još 500 hiljada", upozorava Šatorović.
