Prije deset godina, nakon odluke SAD da naoruža sirijske pobunjenike, čemu se on odlučno protivio, ruski predsjednik Vladimir Putin bio je nedvosmislen po pitanju kanibalizma.
"Ne bi zapravo trebalo podržavati ljude koji ne samo da ubijaju svoje neprijatelje, već otvaraju njihova tijela, jedu njihova crijeva, pred javnošću i kamerama", rekao je on, vjerovatno komentiravši videosnimak komandanta pobunjenika na kojoj reže tijelo poginulog vojnika i zagrize u jedan od njegovih organa.
"Jesu li to ljudi koje želite podržati? Jesu li to oni koje želite opskrbiti oružjem?", upitao je tada Putin.
No, čini se da se sada taj njegov stav promijenio - ne samo da je Rusija oživjela praksu slanja osuđenih ubica na bojno polje iz Staljinove ere, ovaj put kako bi pojačala svoje snage u Ukrajini, nego taj tzv. odred samoubica uključuje i najmanje dva kanibala, kako prenosi Newsweek.
Zatvorenici na ratištu
Kremlj je regrutirao desetine hiljada zatvorenika od početka invazije na susjednu Ukrajinu u februaru 2022. kako bi kreirao svoje jedinice "Oluja Z", koji su raspoređeni za izvođenje ekstremno iscrpljujućih frontalnih napada predvođenih pješaštvom na najopasnije dijelove ratišta.
Ruski dužnosnici nikad nisu priznali stvaranje jedinica Oluja Z s osuđenicima, a Kremlj nije nikad potvrdio ukupan broj zatvorenika koje su regrutirali sada praktički raspuštena grupa Wagner i Ministarstvo odbrane. Međutim, Newsweek saznaje da ukupan broj osuđenika kojima su ponuđena predsjednička pomilovanja u zamjenu za šest mjeseci borbe u Ukrajini premašuje 100.000, od kojih oko 50.000 sada slobodno šeta ulicama ruskih gradova i sela.
Popis nekih od zatvorenika regrutiranih u rusku vojsku do kojeg je došao američki list, otkriva da su među njima i muškarci koji su prešli dob za umirovljenje. Većina su osuđenici iz republika u kojoj većinu čine etničke manjine, kako kaže Olga Romanova, čelnica nevladine organizacije za prava ruskih zatvorenika Rusi iza rešetaka.
Kritičari ističu da su takvi vojnici nepotrebni, što je osjećaj s kojim se slaži čak i oni koji služe na prvoj liniji. "Borci Oluje, oni su samo meso", rekao je za agenciju Reuters u oktobru jedan ruski vojnik koji se borio zajedno s pripadnicima Oluje Z. Reuters je izvijestio da se u Putinovim odredima Oluja Z - od kojih svaki ima oko 100 do 150 vojnika - kombiniraju pomilovani osuđenici i redovne snage koje se nalaze pod disciplinskim mjerama, što podsjeća na sovjetske kaznene bojne sovjetskog diktatora Josifa Staljina.
Jedan ruski vojni bloger kojeg je citirao Institut za proučavanje rata (ISW), istraživački centar sa sjedištem u SAD, tvrdio je da su jurišni odredi Oluja Z na smjeru prema Avdiivki na istoku Ukrajine i na južnom krilu Bahmuta često bivali uništeni nakon nekoliko dana od početka aktivnih operacija, gubeći u prosjeku između 40 posto do 70 posto svojih pripadnika.
Praksa regrutacije u ruskim kaznenim kolonijama započela je kada se javila procjena da se Kremlj suočava s akutnim nedostatkom boraca. Privlačenje zatvorenika predsjedničkim pomilovanjem i novčanim poticajima omogućilo je Moskvi da poveća svoje snage bez mobilizacije mlade, urbane populacije, što bi moglo rezultirati političkim posljedicama. No, među tim regrutiranim osuđenicima su i kanibali, ubice, silovatelji, pa čak i sotonist osuđen za ritualno ubojstvo četvero tinejdžera - svi su oni imali pravo na pomilovanje i pušteni su natrag u društvo kao slobodni ljudi.
Najmanje 17 počinitelja posebno teških ubistava pomilovani su zbog borbe u Ukrajini tokom 2022. i 2023. godine, prema podacima Agentstva, ruske istraživačke stranice pokrenute 2021. Ta je publikacija objavila da je svih 17 učestvovalo u ratu, a neki od njih su ponovno počinili zločine po povratku u Rusiju.
Među onima koje je Putin pomilovao je i Nikolaj Ogolobjak, koji je priznao da je bio član sotonističke sekte, a osuđen je na 20 godina zatvora zbog ubojstva četiri tinejdžera tijekom crnog ‘rituala‘. Ogolobjak je osuđen u srpnju 2010. po optužbama za ubojstvo, pljačku i skrnavljenje leša. Članovi sekte kojoj je on pripadao pržili su i jeli organe svojih žrtava u Ogolobjakovljevu stanu 2008. godine, prema sudskim dokumentima. On je služio šest mjeseci u jedinici Oluja Z, rekao je njegov otac za Agentstvo, dodajući da se vratio iz Ukrajine 2. studenog i da trenutačno živi s majkom.
Također se vjeruje da je Putin pomilovao 44-godišnjeg Denisa Gorina, još jednog osuđenog ubicu koji je ubio najmanje četiri osobe i pojeo meso jedne od svojih žrtava, jer se borio u Ukrajini. Gorin je tri puta osuđivan za ubistvo, prvi put 2003. Sedam godina kasnije pušten je na uvjetnu slobodu, tokom koje je smrtno izbo brata čovjeka s kojim je bio u istražnom zatvoru.
Istražitelji su rekli kako je priznao da je odrezao noge s tijela muškarca, a zatim ih je oprao, stavio u frižider i pojeo, navodi Sibir. Realii, medijska kuća povezana s Radijem Slobodna Evropa.
Među ostalim kriminalcima koje je Putin pomilovao je Artem Bučin, stanovnik Permske oblasti, koji je prošle godine silovao i ubio 23-godišnju Tatjanu Rekutinu. U februaru 2023. osuđen je na 20 godina zatvora, a u augustu je pušten da se bori u Ukrajini. Do novembra se vratio u svoj rodni grad.
Dmitri Zelenski, koji je osuđen na 11 godina zatvora jer je zadavio svoju 27-godišnju djevojku Tatjanu Melehinu i potom samljeo njezino tijelo u stroju za mljevenje mesa, također je pomilovan ovog ljeta nakon borbi u Ukrajini.
Ipak, ovaj je sistem izazvao kontroverze čak i unutar Rusije. Kremlj je bio prisiljen reagirati na ogorčenost javnosti zbog slučaja Vladislava Kanjusa, koji je osuđen za ubojstvo svoje 23-godišnje bivše djevojke. Kanjus je u julu 2022. osuđen na 17 godina strogo čuvanog zatvora zbog ubistva Vere Pehteleve u Kemerovu u Sibiru 2020. godine. "Kada sam je udarao, nije mi se sviđalo što je vrištala. Htio sam da ušuti", rekao je Kanjus na sudu prošlog jula. Sudski spisi pokazuju da je Pehteleva 111 puta ubodena nožem, uključujući i ubode na licu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima 10. novembra da pomilovani osuđenici nisu izbjegli kaznu, već su umjesto toga "krvlju okajali zločine na bojnom polju, u jurišnim brigadama, pod mecima, pod granatama". Sam ruski čelnik je priznao da su osuđenici raspoređeni na prve linije.
"Dali su svoje živote za domovinu i u potpunosti su se oslobodili krivnje", rekao je u septembru.
Masovna mobilizacija
Neil Melvin, direktor međunarodnih sigurnosnih studija pri britanskom odbrambenom i sigurnosnom think tanku Royal United Services Institute (RUSI), rekao je da je Putin pribjegao popunjavanju vojnih redova osuđenicima kako bi izbjegao izdavanje zapovijedi za vrlo nepopularnu masovnu mobilizaciju uoči predsjedničkih izbora iduće godine. Očekuje se da će Putin uskoro objaviti svoju kandidaturu za još jedan predsjednički mandat. Zahvaljujući ustavnim promjenama provedenim prije rata u Ukrajini, mogao bi ostati na vlasti sve do 2036.
"Iako nema opasnosti da Putin neće biti ponovno izabran sa značajnom razlikom, Kremlj želi izbjeći da izbori postanu žarište nezadovoljstva ili čak prosvjeda zbog rata", objašnjava Melvin. "Iz tog razloga, Rusija se suzdržava od provođenja velike mobilizacije koja bi mogla uključivati obitelji u velikim gradovima u evropskom dijelu Rusije, i umjesto toga traži regrute iz mjesta na periferiji zemlje, među nacionalnim manjinama, a posebno među zatvorenicima".
Ruski osuđenici činili su okosnicu ‘napada ljudskih valova‘ tokom prošle godine, kaže Melvin. Dodao je da oni koji prežive bivaju pomilovani i pušteni nazad u društvo, ali da to često rezultira visokim stopama ponavljanja krivičnih djela, osobito nakon što su pretrpjeli traume s bojišta i psihološki stres koji to izaziva.
Melvin navodi da je Kremlj na angažman zatvorenika gledao kao na izvor snaga i tijekom Staljinove ere, "kada su u logorima bili uglavnom politički zatvorenici i osobe pod mjerama represije". Zatvori su ispražnjeni kako bi se vojnici poslali na frontu, rekao je. "Ruska vojska se bori s malo obzira na žrtve, baca vojnike u bitke i zatim dovodi nove jedinice da zamijene one uništene, oslanjajući se na veliku populaciju zemlje i bez respekta za život", dodao je. "Za ovu vrstu ratovanja, rusko vodstvo na zatvorenike gleda kao na resurs koji se može koristiti uz mali rizik od velikih političkih posljedica".
Viktor Kovalenko, bivši ukrajinski vojnik i novinar, kaže da Oružane snage Ukrajine, pak, ne dopuštaju regrutiranje kriminalaca iz zatvora, "ali za vladu Vladimira Putina nema razlike između toga ko drži kalašnjikov i ko čuči u rovovima".
"To je jedinstveni ruski način vođenja ratova još od Josifa Staljina i Drugog svjetskog rata. Putinov režim na mnogo načina podsjeća na brutalnost i nemoral Staljinovog Sovjetskog Saveza", kaže on. "Regrutiranje kriminalaca omogućuje Putinu da drži rusko društvo podalje od razmišljanja o nemirima, što bi bio slučaj kada bi najavio masovnu mobilizaciju".
Cijena koju moraju platiti obični Rusi je, pak, da ti kriminalci opet slobodno šeću među njima.
