Kokice su zrna kukuruza koja ‘pucaju‘ i ‘napušu se‘ kad se zagriju. Kao cjelovita žitarica, kokice su niskokalorične i predstavljaju dobar izvor vlakana, no nisu sve pripremljene na isti način. Kad ostanu u svom ‘čistom‘, najjednostavnijem obliku, kokice su hranjiv obrok, no mnogi oblici kokica, poput onih s maslacem, mogu imati visok udio soli, zasićenih masti te potencijalno štetnih konzervansa. Ne predstavlja rizik za zdravlje povremeno si priuštiti veliku porciju kokica, no ako su kokice vaša omiljena grickalica koju si često priuštite, trebali biste obratiti pažnju na način kako ih pripremate. Na primjer, domaće kokice pržene u zračnoj fritezi i s minimalno soli hranjiv su obrok od cjelovitih žitarica s malim udjelom soli i masti.
Dobrobiti kokica
Kokice se prave od vrste kukuruza koji se popularno zove kokičar ili latinski Zea mays everta. Iako se kukuruz koji jedete s klipa smatra škrobnim povrćem, kokičar se svrstava u cjelovite žitarice, a one čine važan dio zdrave i uravnotežene prehrane.
Dobar izvor vlakana
Kao i ostale cjelovite žitarice, i kokice predstavljaju dobar izvor prehrambenih vlakana. Glavni tip vlakana u kokicama su netopiva vlakna, odnosno ona koja se ne razgrađuju tokom probavnog procesa. Ona daju volumen sadržaju koji prolazi kroz probavni trakt te ubrzavaju njegov prolaz kroz tijelo, a to pospješuje redovitost probave i pražnjenja. Prehrana s visokim udjelom vlakana pomaže u održavanju optimalne tjelesne težine tako što omogućava duži osjećaj sitosti. Cjelovite žitarice s visokim udjelom vlakana povezane su s nižim rizikom za hronične bolesti, poput srčanih bolesti, dijabetesa tip 2 i nekih vrsta tumora.
Niskokalorične su
Kad se pripremaju sa zdravim sastojcima, kokice mogu biti niskokalorična hrana, čak i u srednjim do velikim porcijama. S obzirom na to da kokice nisu energetski guste, njihova standardna veličina porcije je veća nego kod ostalih popularnih grickalica. Na primjer, preporučena veličina porcije za orašaste plodove obično iznosi oko 1/4 šolje, dok porcija kokica obično iznosi oko 3 šolje. Konzumacija niskokaloričnih međuobroka može pomoći u smanjenju ukupnog dnevnog kalorijskog unosa, a to može pomoći u mršanju i održavanju optimalne tjelesne težine. Ipak, imajte na umu da preporučene veličine porcija nisu uvijek iste za sve. Prikladna količina hrane podložna je promjenama ovisno o faktorima kao što su veličina tijela, razina fizičke aktivnosti i zdravstveni ciljevi. Iako su na deklaracijama obično navedene specifične veličine porcija, veličina porcije prikladna za vas može biti manja ili veća od one navedene na proizvodu.
Sadrže antioksidanse
Kokice sadrže antioksidanse koji se nazivaju polifenoli. Antioksidansi su prirodne tvari koje pomažu u borbi protiv oksidacijskog stresa i s njim povezanih staničnih oštećenja u tijelu. Kokice naročito obiluju antioksidansom koji se naziva ferulična kiselina, a preliminarne studije na životinjama su otkrile da ona pomaže u očuvanju zdravlja probavnog trakta i smanjenju rizika za bolesti kao što su upalna bolest crijeva, Alzheimerova bolest i dijabetes. Jedna druga studija provedena na životinjama povezala je feruličnu kiselinu s poboljšanjem razina inzulina i holesterola u tijelu, iako treba reći da je ta studija financirana od strane jednog od najvećih proizvođača kokica.
Flavacol, začinska so kakva se obično dodaje kokicama koje se prodaju u kinima sadrži i boje za hranu žuta #5 (Tartrazin) i žuta#6 (Sunset Yellow) koje u Evropskoj Uniji trebaju biti praćene s upozorenjem o mogućoj štetnosti za zdravlje. Žuta#5 se u SAD-u ističe kao prehrambeni sastojak koji predstavlja prijetnju za javno zdravlje, ali i dalje je dopuštena njegova upotreba u prehrambenim proizvodima.
Opasnosti kokica
Kokice se općenito smatraju sigurnim za konzumaciju, no mogu predstavljati rizik ili razlog za određene mjere opreza pri konzumaciji kod određenih skupina ljudi.
Mogu biti visokokalorične, obilovati solju i zasićenim mastima
Neke vrste kokica, poput onih kakve se mogu kupiti u kinu ili u vrećicama za mikrovalnu pećnicu u supermarketima, obično su jako kalorične te bogate zasićenim i trans mastima, kao i solju zbog dodanih sastojaka. Stoga je najbolje ograničiti unos takvih kokica, naročito ako vam je dijagnosticiran povišen holesterol, povišen krvni pritisak ili neki drugi oblici srčanih bolesti.
Mogu sadržavati štetne aditive
Kokice s okusom maslaca mogu sadržavati štetne tvari poput diacetila, hemikalije koja je povezana s teškom plućnom bolešću te rakom kod životinja. Iako je ta hemikalija najopasnija kad se udiše, najsigurnije je izbjegavati kokice koje su pripremljene s umjetnim aromama maslaca.
Mogu izazvati probavne tegobe
Posavjetujte se sa svojim liječnikom ili nutricionistom o tome jesu li kokice sigurna grickalica za vas ako imate dijagnosticiran enteritis (upalu crijeva) nakon terapije zračenjem, Crohnovu bolest koja je dovela do sužavanja vašeg probavnog trakta ili bilo kakvu vrstu blokade u crijevima.
Savjeti za konzumaciju kokicama
Kokice mogu biti uravnotežena, cjelovita užina ako su pripremljene s hranjivim sastojcima. Evo kako možete dobiti maksimum od svoje porcije omiljene grickalice:
- Pripremite kokice u vlastitoj kuhinji sa sastojcima koji su zdravi za srce, poput biljnog ili maslinovog ulja.
- Izbjegavajte kokice za mikrovalnu iz supermarketa te dobro provjeravajte sastojke na deklaraciji. Što ih je manje, to bolje. Prednost dajte kokicama spravljenim od samo nekoliko jednostavnih sastojaka, poput organskog kukuruza kokičara, maslinovog ili kokosovog ulja i soli.
- Kokice u kinu si priuštite samo u zaista posebnim prilikama te uzmite najmanju porciju i to bez dodane arome putera kako biste držali pod kontrolom unos soli i konzervansa.
