Prije oko mjesec dana u Veneciji se prevrnula gondola dok je gondolijer pokušavao izvesti manevar prolaska ispod jednog od tamošnjih niskih mostova. Razlog? Putnici u gondoli nisu ga slušali da se prestanu komešati pokušavajući snimiti selfie.
Srećom, svi su prošli neozlijeđeni. No, mnoštvo je primjera koji su završili puno tragičnije.
Prije dvije godine u časopisu Journal of Travel Medicine objavljena je studija koja je pokazala da je od 2008. do 2021. na svijetu zabilježeno 379 smrtnih slučajeva povezanih sa snimanjem selfija, možda ih je bilo i više jer sigurno ima zemalja u kojima se takva evidencija slabije vodi. Među njima je bilo, koliko je poznato, 140 turista.
Napadi morskih pasa vs. selfie
U istom razdoblju širom svijeta u napadima morskih pasa, koji su daleko atraktivniji za podizanje medijske prašine, poginulo je ravno 90 ljudi. Figurativno rečeno, dakle, narcisoidnost je tačno 4,2 puta smrtonosnija od morskih pasa.
Eksplozija društvenih mreža dovela je snimanje samih sebe do ponekad suludih proporcija, pa se mnogi ne ustručavaju izložiti i velikom riziku samo da bi bolje i atraktivnije izgledali na Instagramu, Facebooku, X-u ili gdje već objavljuju svaki svoj korak.
Rezultati su često padovi s litica, nesreće u saobraćaju, opasni susreti s divljim životinjama, utapanje… Nije stoga čudno što sve više popularnih destinacija pokušava i na tom polju uvesti reda, od upozorenja preko novčanih kazni, sve do prijetnji zatvorom onima koji se upuštaju u opasne akcije zbog slikanja, koje ugrožavaju ne samo njih, nego i ljude oko njih. Kazne se ponekad nameću i iz drugih razloga, puno se pisalo o Portofinu u Italiji gdje su zabranili selfije na glavnoj mjesnoj šetnici zbog toga što su se tamo stvarale gužve.
Tragični slučajevi se gomilaju
A novi tragični slučajevi stalno se gomilaju. Portal EuroNews tako podsjeća kako je u decembru 24-godišnja turistica pala s visine od 60 metara zbog atraktivnije slike u utvrdi Prabalgad u Indiji. Tokom prošlogodišnjeg Tour de Francea gledatelj je pokušao snimiti selfie s kolonom biciklista koji su prolazili pored njega, pa dotaknuo upravljač jednog od njih i izazvao lanac padova, više od 20 biciklista završilo je na asfaltu.
Nisu ni naše turističke atrakcije imune, najviše slučajeva zabilježeno je na Plitvičkim jezerima, gdje su uredno obilježena sva opasna mjesta, uz table upozorenjima ovoj vrsti pustolova. Posljednji slučaj dogodio se u augustu prošle godine, kad je 73-godišnja Izraelka sa staze otišla do neograđenog prostora, i onda pala niz strminu u jedno od jezera, te na mjestu preminula.
Prije nekoliko godina u provaliju duboku 70 metara kod jezera Gavanovac pala je 53-godišnja turistica iz Južne Koreje, odvojivši se od skupine zbog selfija izvan staze. Umrla je nešto kasnije u bolnici. Dvije godine ranije na sličan način poginula je i jedna slovačka turistica. Nešto više sreće imao je jedan dvadesetogodišnji Kanađanin koji je sišao s označene šetnice unatoč znakovima upozorenja na tom mjestu, i pao s visine od 70 metara, spasile su ga krošnje stabala. Tri korejske gošće nešto kasnije je morao spašavati HGSS. Najgori slučaj dogodio se prije petnaestak godina, kad su njemačku supružnici August i Marija Braun, inače osamdesetogodišnjaci, zbog slikanja prešli ogradu vidikovca i pali u jezero Kaluđerovac. Ona je poginula na mjestu, a on umro nešto kasnije u karlovačkoj bolnici.
Gdje je najviše stradalih?
Spomenuta studija navodi da je polovica smrtnih slučajeva bila posljedica pada s visine, uz 28 posto nesreća u saobraćaju i 15 posto utapanja. Prosječna starost stradalih je nešto veća od 24 godine, a stradalih je najviše u Indiji (26,4 posto), SAD-u (10,3) i Rusiji (8,7).
Veliki je problem, međutim, što su i ove brojke nepotpune, jer se u izvještajima o uzroku smrti nikad neće napisati da je neko umro 'od selfija'. Također, treba reći da odgovornost bar dijelom snose i institucije, a ne samo neoprezni pojedinci, jer se na dosta lokacija malo čini kako bi se 'selfiste' spriječilo da riskiraju i svoj i tuđi život. Otprilike kao što nekad niko nije koristio sigurnosne pojaseve u automobilima, ili nosio kacigu na motociklu. Propisima su svi natjerani na promjenu ponašanja.
Među primjerima pokušaja sprečavanja opasnih selfija, EuroNews navodi japansku željezničku kompaniju JR West koja je zabranila korištenje štapova za selfie na peronima. U Mumbaiju su u pojedinim dijelovima grada uveli 'zone bez selfieja', primjerice na plažama i važnim turističkim atrakcijama.
Snimanje selfija zabranjeno je i tokom poznate utrke bikova u Pamploni. Doduše, to pokazuje da je tamošnjim vlastima izlaganje rogovima bikova manje nepromišljeno od snimanja vlastitog lika. Na mnogo mjesta zabranjeno je 'samoslikanje' s divljim životinjama, osim uz prikladnu barijeru. I tako dalje.
