Otkako su u utorak američki predsjednik Joe Biden i ruski predsjednik Vladimir Putin održali sastanak putem videoveze oko Ukrajine, ruski dužnosnici u svoji istupima neprestano okrivljuju NATO za konfrontaciju, tvrde da je Ukrajina marionetska država Zapada i odbijaju povlačenje ruskih snaga nagomilanih u blizini granice s tom državom.
Putin je čak uporedio ukrajinsku borbu protiv proruskih separatista u istočnoj Ukrajini s genocidom. Sve to vodi k zaključku da će - čak i ako Putin posluša Bidenova upozorenja — sadašnje napetosti u regiji biti česte i u budućnosti, s koncentracijom ruske vojske uz ukrajinsku granicu i neprestanim strahom od moguće invazije, piše Washington Post. Isti dnevnik donosi šest načina na koji Rusija gleda na Ukrajinu ističući kako niti jedan ne pridonosi brzom rješavanju problema i svaki bi trebao zabrinuti Zapad.
Prilika da se obnovi Hladni rat
Glavni Putinov fokus je na obnovi Rusije kao snažne autoritarne države i njene samoproglašene “sfere utjecaja” u bivšim sovjetskim državama. To uključuje i Ukrajinu. Nakon što je, ljut zbog izbornog poraza proruske vlade, Putin 2014. anektirao Krim i podržao separatiste u istočnoj Ukrajini, to je Ukrajinu gurnulo u naručje Zapadu. Anketa iz novembra pokazala je da 62 posto Ukrajinaca želi svoju zemlju u Evropskoj uniji, a 58 posto u NATO-u. Anketa s početka ovog mjeseca pokazala je, pak, da 72 posto Ukrajinaca smatra Rusiju neprijateljskom silom. No, Putin svoju ključnu zadaću vidi u vraćanju Ukrajine u okrilje Rusije.
"Ne shvataš, George, da Ukrajina i nije država".
Putin je tu rečenicu izrekao bivšem američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu na summitu NATO-a 2008. u Bukureštu u Rumuniji, nakon što je Bush potaknuo nade Ukrajine i Gruzije da će se pridružiti NATO-u. Tada je Putin zaprijetio otcjepljenjem Krima i istočne Ukrajine ako se Ukrajina pridruži NATO-u, upozoravajući da će tada "prestati postojati kao država". Ruski dužnosnici i državni medijski propagandisti često promiču pogled na Ukrajinu kao na jedva suverenu i strukturno neodrživu državu, koja nema pravo sklapati vlastite saveze. Ljetos je Putin ustvrdio da je “pravi suverenitet Ukrajine moguć samo u partnerstvu s Rusijom”, a šef ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev, Ukrajinu je nazvao “protektoratom”.
Sigurnosni tampon Rusije
Rusija već dugo teži sigurnosnom tamponu pokornih susjednih zemalja koje smatra svojom pravom "sferom utjecaja". Potreba Rusije za sigurnosnim tamponom ukorijenjena je nakon uzastopnih invazija iz Evrope tokom proteklih stoljeća, smatra Aleksandar Baunov, analitičar moskovskog Carnegie centra.
“Dvije kosti trebaju meko tkivo između njih”, slikovito je objasnio Vladislav Surkov, bivši Putinov savjetnik za Ukrajinu, pri čemu je pod 'kostima' smatrao Rusiju i NATO. Putin je 2014. nakon aneksije Krima pozvao Zapad na 'novu Jaltu', odnosno konferenciju na kojoj bi se dogovorile sfere utjecaja. U idealnom scenariju za Rusiju, geopolitički kompromis doveo bi do obnavljanja njezina utjecaja na Ukrajinu ili barem do neutralnosti Ukrajine.Image
'Jedna Rusija'
Putin često govori o “Jedinstvenoj Rusiji” koja podrazumijeva Rusiju, Ukrajinu i Bjelorusiju, odnosno jedinstvo “Velike Rusije” i “Male Rusije”, pri čemu je Ukrajina “mala”. Tim se gledištem naglašava zajedničko podrijetlo koje dijele Rusija, Ukrajina i Bjelorusija u srednjovjekovnoj državi Kijevskoj Rusiji. Na konferenciji pod nazivom ''Ruski Donbas'' održanoj u januaru ove godine u separatističkom Donjecku, glavna urednica RT-a i istaknuta propagandistica Kremlja Margarita Simonjan kazala je da većina stanovnika Donbasa želi ''biti dio naše velike domovine''.
''I mi smo dužni brinuti se o njima. Majko Rusijo, vrati Donbas kući'', poručila je.
'Izvoz haosa' zbog problema kod kuće
Noćna mora Rusije je snažna, demokratski stabilna i prozapadna Ukrajina u kojoj je korupcija osujećena, civilno društvo napreduje, a izbori funkcioniraju. Takva Ukrajina u susjedstvu mogla bi potaknuti Ruse da preispitaju svoj vlastiti sustav u kojemu se lako završi u zatvoru zbog običnog komentara na društvenim mrežama, istraživačkog novinarstva ili satire. U takvom sustavu Putin nikada ne gubi moć.
Odjeci ruske carističke historije
Najduži ruski vladar, Ivan III, nazvan je ''sakupljačem ruskih zemalja'' jer je u svojoj 65-godišnjoj vladavini, okončanoj početkom 16. stoljeća, povećao ruski teritorij za čak četiri puta. Rusija je svoje sovjetsko carstvo izgubila prije 30 godina, a Moskva smatra kako je došlo vrijeme da se odbaci ideja prema kojoj "zemlje mogu birati svoje saveze". Rusija sada vidi priliku za proširenje svog utjecaja, vjerujući da SAD gube ulogu sile koja oblikuje globalnu politiku. ''Rusija se mora širiti ne zato što je dobra ili zato što je loša, već zato što je to zakon fizike'', smatra Vladislav Surkov, bivši Putinov savjetnik za Ukrajinu.