Iako mislite da se na psihopate može naići samo u zatvorima, umobolnicama ili horor filmovima, oni su zapravo svugdje oko nas. Da, vjerovali ili ne, procjenjuje se da je 1 od 100 osoba psihopat.
Naše poimanje psihopatije i toga što neku osobu čini psihopatom uglavnom se temelji na hollywoodskim filmovima. Neki možda misle da je psihopat neko ko je moralno iskvaren ili ne uspijeva ostvariti socijalne kontakte. Drugi možda pojam psihopatije povezuju sa sklonošću nasilju.
Posvećenost detaljima
A što kaže znanost? Psihopatija uključuje trajno asocijalno ponašanje, smanjenu sposobnost empatije ili osjećaja grižnje savjesti, drskost, emocionalnu krutost, zlobnost, impulzivnost i ekstremno egoistične crte osobnosti. No, stručnjaci se slažu da psihopati imaju i neke pozitivne osobine, poput posvećivanja velike pažnje detaljima, sposobnosti „čitanja” ljudi te sposobnosti da se s lakoćom uključe u bilo koji razgovor.
Mogu biti vrlo uspješni
Njihova sposobnost da budu precizni i kreativni ukazuje na to da mogu biti vrlo uspješni u profesionalnim karijerama. U svakom slučaju, unatoč uvriježenom mišljenju da je to neka rijetka pojava i da takvi ljudi žive negdje drugdje (bilo u zatvoru ili u duševnoj bolnici), većina psihopata su zapravo naizgled posve obične osobe koje žive običnim životom – naši kolege, susjedi, prijatelji, a možda čak i naši intimni partneri. Evo nekih znakova po kojima ih možete prepoznati.
Na njih zijevanje ne djeluje zarazno
U istraživanju objavljenom u časopisu Personality and Individual Differences znanstvenici su otkrili nešto vrlo interesantno: ispitanici koji su, prema odgovorima koje su dali u upitniku, bili najhladniji u smislu emocija, što je jedna od karakteristika psihopata, bili su imuni na inače zarazan učinak zijevanja. Emocionalna hladnoća je povezana i s manjkom empatije te nebrigom za osjećaje drugih.
Ako vas zanima koliko je vjerojatno da je neka osoba u vašoj blizini psihopat, pokušajte zijevnuti pred njom da vidite hoće li to djelovati na nju ili ne.
Naručuju crnu kafu
Iako ovaj detalj također može ukazivati na to da je neko možda odlučio izbaciti šećer i mlijeko iz svog jelovnika, istraživanje objavljeno u časopisu Appetite sugerira da osobe koje preferiraju crnu kavu imaju neke psihopatske sklonosti. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1.000 osoba i pokazalo je (kao i dva ranija istraživanja na tu temu) da osobe koje preferiraju gorku hranu i pića najčešće pokazuju karakteristike makijavelizma, psihopatije, narcizma i svakodnevnog sadizma.
Snimaju puno selfija
Osim osoba koje ne „uzvraćaju” zijevanjem na zijevanje, naučnici tvrde da su i osobe koje snimaju puno selfija sklone psihopatiji. Istraživanje objavljeno u časopisu Personality and Individual Differences je ukazalo na povezanost između nečijih osobnih crta i načina kako se prezentiraju na društvenim medijima. Ispitanici su bili muškarci u dobi od 18 do 40 godina, a ispitivala se njihova sklonost snimanju selfija u vezi s razinom narcizma, makijavelizma i psihopatije – tri crte osobnosti koje se još nazivaju i „crnom trijadom”.
Pokazalo se da su muškarci koji su imali najveću razinu narcizma provodili najviše vremena na društvenim medijima te da su muškarci koji su imali više narcističkih i psihopatskih karakteristika češće snimali selfije i postavljali ih na različite društvene platforme.
Lako im postane dosadno...
Svi mi žudimo za zabavom i uzbuđenjima pa tako i psihopati, no oni su spremni svoj vikend provesti na puno opasniji i nerazumniji način od većine nas. Psiholozi tvrde da psihopati vole „život na rubu” i spremni su vlastiti život i život drugih dovoditi u opasnost samo da bi osjetili trnce uzbuđenja. Psiholog dr. Robert Hare navodi za primjer jednu svoju pacijenticu koja mu je povjerila da joj je najveće uzbuđenje pružalo hodati po aerodromima s drogom u džepovima.
Neki psihopati možda neće sklonost „životu na rubu” pokazivati do krajnosti, no možda će kod njih biti izraženija poteškoća u uspostavljanju i održavanju rutine ili pridržavanju nekog određenog rasporeda. To može dosta otežati zadržavanje posla ili intimne veze takvim osobama koje su, uz to, sklone i izbjegavanju odgovornosti.
Kao djeca su pokazivali crte asocijalnosti
Istraživanja pokazuju da vaše ponašanje u djetinjstvu može otkriti eventualno postojanje psihopatije u odrasloj dobi. Jedno istraživanje, objavljeno u časopisu Biological Psychiatry, je pokazalo da crte neosjetljivosti i odsustva emocija kod djece mogu biti prekursor psihopatije u odrasloj dobi. Takva ponašanja uključuju izostanak reakcije na tuđu bol i tugu te izostanak osjećaja krivnje.
Imaju veći broj kratkih veza
Ako ste se ikada prijateljima požalili da je vaš bivši bio „psihopat”, možda ste na dobrom tragu. Stručnjaci tvrde da su psihopati skloniji vrlo kratkim ljubavnim vezama od ostatka populacije. Zanimljivo je da taj manjak bliskosti s drugim osobama čak i psihopate čini nezadovoljnima. Naime, i oni žele osjetiti ljubav i ponekad su iskreno ljuti sami na sebe zato što ne uspijevaju bolje kontrolirati svoje ponašanje zbog čega im veze obično vrlo brzo pucaju.
Šefovi-tirani
Ne, psihopati nisu uvijek negdje iza rešetaka. Doduše logično bi bilo zaključiti da, ako su skloni kriminalnim ponašanjima i ne mogu uspostaviti društvene veze, sigurno neće moći ostvariti dugotrajnu i uspješnu karijeru. Ali to je pogrešno, šef-tiranin na kojeg se vi i vaše kolege stalno žalite mogao bi biti upravo psihopat. U knjizi Mudrost psihopata, autor Kevin Dutton tvrdi da su karakteristike psihopata češće kod ljudi na rukovodećim funkcijama nego među takozvanim kriminalcima.
Prisjetite se samo najokrutnijih šefova koje ste imali: neki od njih su bili vrlo uvjerljivi, egocentrični i spremni pregaziti sve kako bi istaknuli sebe. Što je najbolje, takvi šefovi su vjerojatno u početku bili vrlo šarmantni, a ta osobina u kombinaciji s ovim ostalima ukazuje upravo na psihopatiju.
Profesije u kojima ima najviše psihopata
Postoji nekoliko zanimanja kojima su psihopati naročito skloni, a u svakom slučaju bit će uvijek zainteresirani za karijere koje će ih odvesti na položaje moći. Nisu uopće zainteresirani za poslove u kojima moraju biti usko povezani s drugim ljudima ili u koje je uključeno mnogo emocija, a u njima vjerovatno niti ne bi bili uspješni. Psihopati će najčešće biti izvršni direktori, odvjetnici, kirurzi ili policijski službenici, a gotovo nikada terapeuti, medicinske sestre, učitelji ili liječnici obiteljske medicine.
Je li psihopatija „muška” stvar?
Iako su brojna istraživanja potvrdila da su psihopati uglavnom muškarci, to ne znači da neka vrlo bezosjećajna ženska osoba koju poznate nema isto takvu dijagnozu (ili bi je trebala imati). No, stručnjaci upozoravaju da većina onoga što znamo o psihopatiji potječe iz istraživanja obavljenih na zatvorenicima, što znači da su znanstvenici provodili testiranja za psihopatiju uglavnom na muškarcima pa se ne može sa stopostotnom sigurnošću reći da su muškarci skloniji tom poremećaju nego žene. Da bismo u to bili sigurni testiranje bi se moralo provesti na vjerodostojnom uzorku.
