Berlinski policajci, koji čuvaju zgradu ruskog veleposlanstva u centru njemačke metropole, otkrili su u jutarnjim satima 19. oktobra, kratko nakon sedam sati, jedno beživotno tijelo, piše Deutsche Welle. Leš se nalazio odmah pored ulaza u konzularni odjel, na trotoraru u Behrenstraße. Taj čovjek je očigledno bio izbačen kroz prozor. Pokušaji reanimacije su propali. Imao je 35 godina.
Muškarac je bio akreditirani ruski diplomata i već oko dvije godine stacioniran u Berlinu - i to kao „drugi sekretar ambasade". Prethodno je bio na službi u drugim zemljama, između ostaloga i u Austriji. S obzirom na diplomatski imunitet, Berlinska policija ne smije raditi na istrazi ovog slučaja. Posmrtni ostaci preminulog muškarca su već prebačeni u Rusiju. Ambasada je saopćila da se radi o „tragičnoj nesreći" i da svaku spekulaciju smatra „pogrešnom".
O svemu se govorilo i u Uredu kancelarke
Ali, slučaj i dalje intrigira njemačke sigurnosne službe. Smrt diplomatskog dužnosnika tematizirana je i tokom predstavljanja sedmičnog izvještaja o stanju tajnih službi u Uredu kancelarke Merkel. Jer, moguće je da diplomatski status tog čovjeka bio ustvari samo paravan – te da se zapravo radilo o ruskom špijunu.
U svakom slučaju, otac 35-godišnjaka je visokorangirani saradnik ruske obavještajne službe FSB. On je, kako se navodi, šef odjela koji je između ostaloga zadužen za progon, čak i ubojstva terorista, kao i deklariranih neprijatelja države i Ustava. Njemačke sigurnosne službe polaze od toga da to ne mora nužno značiti da je i njegov sin, koji je pronađen mrtav u Berlinu, doista radio za FSB.
Bez dokaza…
Kako se saznaje iz sigurnosnih krugova, do sada nisu pronađeni dokazi koji bi doista pokazali da je ovaj diplomata u Njemačkoj bio aktivan po nalogu FSB-a. Također ništa ne ukazuje na to da je imao veze s ubojstvom jednog čečenskog egzilanta, koji je u ljeto 2019. likvidiran u berlinskom parku Kleiner Tiergarten. No, nije isključeno da je on radio za neku drugu rusku tajnu službu.
Diplomatska predstavništva, dakle ambasade i konzulati su tradicionalno uporišta obavještajnih službi. I to potpuno službeno, to zna i svaka zemlja domaćin. Stručni termin za to je u Njemačkoj „Legalresidentur", odnosno (u slobodnom prijevodu) legalno predstavništvo tajne službe u inozemstvu.
Gotovo svaka država koja u Njemačkoj ima svoju ambasadu, osim diplomata akreditira i službene predstavnike svojih sigurnosnih službi. Ovi obavještajci su često kontakt-osobe za njemačke službe, poput Službe za zaštitu ustavnog poretka i Savezne obavještajne službe BND. Također i ruske službe imaju takvu kontakt-osobu.
Osumnjičeni (navodni) diplomati
Pored njih često postoje i drugi obavještajci, koji nisu prijavljeni kao takvi, već su „prerušeni” u diplomate. Upravo u slučaju Rusije bi broj tih kamufliranih špijuna mogao biti, kako se sumnja, prilično velik. Pretpostavlja se da čak četvrtina diplomatskog osoblja špijunira za rusku „domaću” tajnu službu FSB, za inozemstvo SVR ili za vojnu tajnu službu GRU.
Diplomatski status te špijune u Njemačkoj štiti od kaznenog progona, ali su oni ipak na „meti” kontrašpijunaže njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka - nadzor agenata, prisluškivanje telefona i nadgledanje pošte već godinama je svakodnevni posao čuvara ustavnog poretka.
Rusija kupuje povjerljive informacije
Kao rezultat toga mnoge osobe su Nijemcima već upale u oči, uhapšene su ili čak i osuđivane zbog toga što su bili aktivni doušnici ruskih obavještajnih službi - ili su to tek htjeli postati.
Prije nekoliko godina je, na primjer, jedan suradnik BND-a pokušao Rusima prodati tajne interne podatke svoje službe. Ponudu je poslao e-mailom na adresu ruskog generalnog konzulata u Münchenu. Ruski špijuni mu nisu odgovorili, ali je do informacija došla Služba za zaštitu ustavnog poretka. Na koncu se ispostavilo da je taj BND-ovac već ranije prodavao službene tajne američkoj obavještajnoj službi CIA.
U ljeto 2017. saradnik jedne firme koja je bila zadužena za održavanje elektronskih uređaja u Bundestagu, poslao je jednu kovertu na adresu ruske ambasade u Berlinu. Na pošiljci nije stajała adresa pošiljatelja, a bila je namijenjena ruskom vojnom atašeu. Služba za zaštitu ustavnog poretka je presrela poštu i u pismu otkrila CD s 385 dokumenata u .pdf-formatu s tlocrtima zgrada njemačkog Bundestaga, informacijama o uredima i drugim prostorijama.
U junu je njemačko Državno tužilaštvo naložilo hapšenje jednog saradnika Univerziteta u Augsburgu, koji je navodno djelovao kao izvor ruskoj tajnoj službi. 29-godišnji naučni saradnik osumnjičen je da se najmanje tri puta sastao s jednim ruskim špijunom i da mu je predao neke informacije sa svog Univerziteta. Za to je, kako se navodi, dobio novac. Njegova advokatica to demantira. I tvrdi da je njezin klijent jednom svom ruskom poznaniku samo predao informacije koje su ionako bile javno dostupne.
Navodni šef s diplomatskim pasošem
Kada je bio uhapšen 29-godišnjak iz Augsburga, na licu mjesta je s njim bio i navodni „šef” (odnosno „časnik za vezu”) ruskih agenata iz ruskog generalnog konzulata u Münchenu. On je policajcima pokazao svoj diplomatski pasoš, i oni su ga morali pustiti.
Pomno praćenje špijunskih aktivnosti, koje se prema navodima Službe za zaštitu ustavnog poretka obavljaju iz samih ambasada i konzulata je dugotrajan i mukotrpan posao i za njemačke sigurnosne službe. Ako se doista želi saznati što se uopće događa među špijunima u diplomatskim predstavništvima, mora se vrbovati izvore u ambasadama, naglasila je Služba za zaštitu ustavnog poretka nakon Snowdenovih otkrića o špijunskim akcijama američke tajne službe NSA. Ali, za to međutim dugo vremena nije bilo „zelenog svjetla” od strane savezne vlade, piše Deutsche Welle.
