Nakon što je Ministarstvo pravde BiH 21. marta na dan kada je BiH iščekivala "zeleno svjetlo" za otvaranje pregovora s Evropskom unijom, u javnu raspravu uputilo prijedlog Izmjena izbornog zakona BiH, po "mjeri HDZ-a", o čemu je Raport prvi izvijestio, danas stižu prve osude i reakcije na predložene izmjene zakona.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država ocijenila je da bi se s ovim prijedlogom de facto uvela hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH, o čemu je bilo govora i što je odbačeno za vrijeme razgovora - koje su pomogle SAD i EU - o ustavnoj i izbornoj reformi 2021. i 2022. godine.
"Neće se postići napredak po pitanju provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa Predsjedništvom BiH ukoliko HDZ BiH nastavi da nanovo predlaže i insistira na politički i pravno problematičnim izmjenama Izbornog zakona BiH. HDZ BiH ne može na silu doći do rješenja koje preferira – mora iskreno pregovarati i raditi na izgradnji konsenzusa i kompromisa neophodnih za promjenu Ustava BiH. Stranka je za to imala veoma mnogo vremena, ali to nije uradila", stoji, između ostalog, u današnjem saopćenju za javnost Ambasade SAD u BiH.
Vrijeme neumitno teče, raspisivanje lokalnih izbora u maju
S druge strane, iz Ureda visokog predstavnika BiH Christiana Schmidta još nema nikakve reakcije na najnovije prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH, iako je Scmidt još u decembru prošle godine najavio da će nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona s ciljem jačanja integriteta izbornog procesa u BiH.
I Schmidtu bi nakon tri mjeseca koliko je prošlo od tada trebalo biti jasno da su političari, naročito HDZBiH i SNSD "kupovali vrijeme" i da je umjesto istinskih izmjena koje bi spriječile krađu na izborima svjetlo dana ugledao HDZ-ov novi-stari prijedlog, ali sada odaslan s adrese Ministarstva pravde BiH kao predlagača.
Stoga, postavlja se pitanje, hoće li visoki predstavnik produžavati prešutno i dalje rok koji političari, prvenstveno HDZ-a, ne koriste na način da ga utroše na istinske izmjene Zakona koje bi dovele do transparentnijeg izbornog procesa, nego na provođenje inat politike i pokušaj da se Izborni zakon BiH izmijeni protivno demokratskim načelima i principima. Ili je došlo vrijeme za nametanje?
Ovo pitanje je naročito važno u kontekstu ovogodišnjih, lokalnih izbora u BiH koje Centralna izborna komisija BiH treba raspisati u maju i sve je manje vremena, da se, ukoliko i dođe i do dogovora u vezi s ovim zakonom i eventualnog nametanja tehničkih izmjena, izvrše pripreme za provedbu izbora u oktobru po novim pravilima.
U svjetlu reakcije Ambasade SAD na izmjene Izbornog zakona BiH, treba podsjetiti i na to da je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto u petak "uzela muštuluk" i u pismu čelnicima Evropske misije i zemalja članica EU u petak ih obavijestila da su izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine službeno dostavljene Vijeću ministara BiH u daljnju proceduru.
No, taj isti dan je iz Ministarstva pravde BiH za Raport rečeno da prijedlog još nisu uputili Vijeću ministara BiH i da će to učiniti tek što "završe proces konsultacija i budu pribavljena mišljenja i drugih relevantnih institucija."
U čije je ime ushićeno o Izbornom zakonu pisala Krišto?
Iz Vijeća ministara BiH nisu odgovorili na Raportov upit o tome o kakvom prijedlogu je Krišto pisala u pismu poslatom na adrese evropskih zvaničnika.
S obzirom na to da je iz Ministarstva pravde BiH za Raport rečeno da je "riječ je o neusuglašenom tekstu kojega je izradila ranije formirana radna grupa dogovorena između čelnika koalicijskih stranaka na državnom nivou, uz korekcije Ministarstva pravde BiH" postavlja se pitanje u čije je ime Krišto pisala o izmjenama Izbornog zakona BiH.
U svoje lično, u ime HDZ-a, ili u ime koalicijskih partnera na državnom nivou, koji se do sada nisu oglašavali niti o Krištinoj izjavi, niti o izmjenama Izbornog zakona BiH koje je Raport proteklih dana objavio u cijelosti i koje su sada dostupne i javnosti.
Podsjećamo, najvažnija izmjena Izbornog zakona BiH, upućena s adrese Ministarstva Pravde BiH (čitaj HDZ-a, op.a) odnosi se na izbor članova Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, a u novom prijedlogu, odnosno nacrtu tog zakona se navodi:
"Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata. Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom kantonu, stoji između ostalog u prijedlogu Ministarstva pravde BiH, a u nastavku ove izmjene zakonski se faktički omogućava izbor člana kolektivnog šefa države iz reda hrvatskog naroda iz kantona u FBiH gdje je u vlasti dominantan HDZ.
U izmjenama je kao razlog njihovog donošenja iskorišteno obrazloženje da je s njime "zadovoljeno je opće načelo demokracije da jedan narod, drugom narodu ne bira predstavnike u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Predložene su izmjene i dopune kada je u pitanju raspodjela mandata putem posrednih izbora (Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, Dom naroda Federacije BiH i Vijeće naroda Republike Srpske), gdje je izmijenjena formula prema kojoj se sada vrše ti izbori i gdje se prepoznaju "etničke boje" dodate u Izborni zakon BiH.
Iako su tehničke izmjene Izbornog zakona koje podrazumijevaju uvođenje novih tehnologija u izborni proces u BiH, a sve s ciljem sprečavanja izbornih krađa i manipulisanja i izbornim procesima i rezultatima, prioritet i u smislu evropskog puta BiH, u predloženom nacrtu, one su svedene na pilot-projekt.
Kontrola CIK-a, promjena formule za izbore u domovima naroda…
To znači da ovaj zakon ne previđa uvođenje novih tehnologija na svim biračkim mjestima, nego u 'ograničenom opsegu' i u istom broju mjesta u FBiH i u RS.
S tim pilot-projektom tek je predviđeno da se uz ručno brojanje glasova, vrši i ono elektronskim putem, te se listići, kako je navedeno 'skeniraju na način da se ne naruši tajnost glasovanja'.
Nakon dugogodišnjih međusobnih optužbi raznih politika da je Centralna izborna komisija pod političkim utjecajem "ovih ili onih", novi zakon ne da "oslobađa" izbor članova CIK-a od političkog uticaja, nego taj izbor stavlja pod apsolutnu kontrolu vlasti.
Prema novom zakonu predviđeno je da komisiju koja bi ubuduće sastavljala listu kandidata za članove CIK-a, čini šest članova oba doma Kolegija PSBiH.
S obzirom na to da su čelnici Parlamenta BiH uvijek iz vladajuće koalicije to znači da bi izbor članova CIK-a, u potpunosti bio stavljen pod kontrolu vlasti.
Predstavnički dom PSBiH, naime bio bi obavezan imenovati članove CIK-a prema redoslijedu na listi koji je utvrdio zajednički Kolegij oba doma PSBiH.
Prema sadašnjem zakonu sedmočlana Komisija za izbor i imenovanje dostavlja listu kandidata Predstavničkom domu PSBiH koji bira članove CIK-a, također, njih ukupno sedam.
Trenutni zakon propisuje da dva člana komisije koja sastavlja listu kandidata za članove CIK-a, imenuje predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća između članova Vijeća, tri imenuje Zajednička komisija za administrativne poslove Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine između članova te komisije iz Predstavničkog doma PSBiH i dva člana imenuje predsjednik CIK-a iz reda članova te komisije.
