Turska lira pala je na najniži nivo u historiji, a posljedice ekonomske krize mogle bi turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana stajati novog mandata.
Uslijed pandemije koronavirusa turska valuta nakratko je pala na najniži nivo u odnosu na američki dolar prošle sedmice, što je zemlju podsjetilo na veliku krizu 2018. godine kad je lira izgubila više od 45 posto svoje vrijednosti.
Pomoć SAD kao poruka pomirenja
Lira je pala za 1,1 posto u odnosu na dolar, pri čemu je jedan dolar vrijedio 7,15 turskih lira, piše WSJ, prenosi Jutarnji.
Od početka godine, turska valuta izgubila je oko 18 posto vrijednosti u odnosu na dolar.
Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa pad turske privrede u 2020. godini za 5 posto, čime će se inflacija povećati na 12 posto, a nezaposlenost na 17,2 posto. Nakon pada lire prije dvije godine, došlo je do recesije i povećanje inflacije na 25 posto. Prije početka pandemije, stopa inflacije bila ja na oko devet posto.
Erdogan je do sada odbijao mogućnost spašavanja Turske pomoću MMF-a, a signali iz američke Federalne rezerve ukazuju na to kako bi kreditna linija za spas lire mogla izostati.
Naime, Turska nije bila jedna od država kojima su Federalne rezerve u martu ponudile sporazum o zamjeni zajmova u dolarima. Kako bi obuzdali pad lire u odnosu na dolar, Turska je izvukla više od 19 milijardi dolara iz deviznih rezervi.
Erdogan je krajem aprila u Washington poslao šest paketa medicinske opreme uz poruku Trumpu kako je Turska "pouzdan i snažan partner", prenosi Al-Monitor. Ovim diplomatskim potezom pokušao je izbjeći američke sankcije zbog dogovora s Rusijom o nabavi proturaketnog sistema S-400.
Turska je među deset država svijeta koje su najpogođenije pandemijom Covida-19. Prema posljednjim dostupnim podacima Johns Hopkins instituta, u Turskoj je bilo 138.657 zaraženih koronavirusom i 3786 umrlih. No, kao što je to slučaj i s mnogim drugim državama, prave brojke su vjerovatno veće jer se ne provodi dovoljno testiranja.
Ipak, Erdogan je od početka pandemije koronavirusa prilično suzdržan u uvođenju drastičnih mjera koje bi mogle još više srozati privredu. Škole su zatvorene, zabranjena su masovna okupljanja i prakticira se socijalno distanciranje, ali većina ljudi i dalje svakodnevno odlazi na posao. Zabrana kretanja vrijedi samo za starije od 65 godina i mlađe od 20 godina, kao i za kronične bolesnike.
Gradonačelnik Istanbula i Erdoganov glavni politički protivnik, Ekrem Imamoglu, rekao je ranije za BBC kako bi mjere trebale biti strože ako se želi zaustaviti širenje virusa.
"Oko 1,1 milion ljudi svakodnevno se koristi javnim prijevozom za odlazak na posao, a na ulicama je i dalje velik broj automobila. Suludo je da se velik broj ljudi i dalje slobodno kreće dok traje pandemija", rekao je Imamoglu.
Prošle je godine vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) doživjela težak udarac na lokalnim izborima. Nakon gubitka u Ankari, izgubili su i u Istanbulu gdje je na ponovljenim izborima za gradonačelnika pobijedio opozicijski kandidat Imamoglu. Uslijedio je odlazak ministra finansija Alija Babacana i bivšeg premijera Ahmeta Davutoglua koji su osnovali nove opozicione stranke.
Bio je to najveći poraz za predsjednika AKP-a, bivšeg premijera i trenutnog predsjednika koji je na vlasti 17 godina.
Obećao je da će se Turska tada usredotočiti na privredne probleme. Pandemija koronavirusa učinila je svoje i Erdoganu je sada postalo teško za ekonomske probleme kriviti napad sa zapada. Osim toga, nakon posljednjih predsjedničkih izbora, proširio si je ovlasti pa mu ponestaje izlika za prenošenje odgovornosti na druge.
Sljedeći predsjednički izbori bi se trebali održati 2023. godine, a predviđanja idu u smjeru sve većeg jačanja opoziconih stranaka.
"Slijedi duga i teška recesija"
Anketa Istanbulskog istraživačkog centra za ekonomiju pokazuje da bi AKP izgubio oko sedam posto birača ako bi se izbori sada održali i to samo zato što ne vjeruju vladi i službenoj statistici koronavirusa.
Kao odgovor na nepovjerenje, Erdogan je dao uhapsiti najmanje 400 osoba, uključujući nekoliko novinara, zbog širenja "lažnih informacija" o vladinom odgovoru na pandemiju koronavirusa. Donesena su i nova pravila po kojima će svi koji špekuliraju o problemima turskog gospodarstva biti kažnjeni.
"Neslužbeno, inflacija u Turskoj je već znatno iznad službene stope. Smanjenje kamatnih stopa znači da vlada otvara put za nove valutne šokove i visoku inflaciju. Turska je već prije dolaska koronavirusa potpuno bankrotirala. Slijedi joj duga i teška recesija", rekao je za Guardian ekonomist Selcuk Gecer.
