Mikrovalno zračenje nije rizično - ali zagrijavanje plastike jest.
Svjetska zdravstvena organizacija kaže kako, ako se pravilno koristi, nema razloga za brigu u vezi korištenja mikrovalne pećnice. Međutim, postoje neke nedoumice - nije jasno uzrokuje li zagrijavanje u plastici hormonske poremećaje ili gubitak hranjivih tvari, piše BBC.
Neka istraživanja su pokazala da povrće gubi dio svoje hranjive vrijednosti u mikrovalnoj.
Ne postoji jedinstven mehanizam
Naprimjer, otkriveno je kako mikrovalna pećnica uklanja 97 posto flavonoida u brokuli. Naime, radi se o biljnim spojevima koji imaju protuupalno djelovanje, a brojka od 97 posto označava za trećinu veću štetu nego onu nastalu pri kuhanju.
Međutim, jedna studija iz 2019. koja je također proučavala gubitak hranjivih sastojaka brokule tokom grijanja u mikrovalnoj, istaknula je da su prethodna ispitivanja varirala vrijeme kuhanja, temperaturu i to je li brokula bila u vodi ili ne.
Otkriveno je da kraće zagrijavanje u mikrovalnoj ne ugrožava prehrambeni sadržaj. Dapače, i kuhanje na pari i grijanje u mikrovalnoj mogu povećati sadržaj flavonoida.
"Kada se uporede uvjeti kuhanja korišteni u ovom istraživanju, mikrovalna pećnica pokazala se kao bolji način očuvanja flavonoida od kuhanja na pari", stoji u istraživanju.
Ipak, ako se pri grijanju u mikrovalnoj koristi previše vode, može doći do pada u sadržaju flavonoida.
Naučnici se slažu da ne postoji jedinstveni mehanizam koji bi objasnio zašto mikrovalna pećnica može utjecati na sadržaj flavonoida.
"Optimalno vrijeme kuhanja različito je za pojedino povrće. Svaka hrana je različita s obzirom na teksturu i hranjive tvari koje sadrže. Kada se razmatraju uobičajene metode kuhanja, kuhanje u mikrovalnoj je preferirana metoda kuhanja za mnoge biljne namirnice, ali vjerovatno ne za sve", rekao je Xianli Wu, naučnik iz centra za istraživanje hrane pri ministarstvu poljoprivrede SAD-a.
U drugoj studiji, naučnici su upoređivali sadržaj fenola u raznom povrću nakon kuhanja na pari i u mikrovalnoj. Kod obje metode uočen je gubitak sadržaja fenola u tikvici, grašku i prasi, ali ne i u špinatu, paprici, brokuli i mahunama.
Naučnici su također testirali i antioksidanse te se slažu da je mikrovalna u toj instanci bolja nego klasično kuhanje.
"Umjerena toplinska obrada mogla bi biti koristan alat u poboljšanju zdravstvenih svojstava za pojedine vrste povrća", stoji u istraživanju.
Zagrijavanje plastike
Hranu često zagrijavamo u plastičnoj ambalaži, a neki naučnici upozoravaju na rizik od unošenja ftalata. Ako su ftalati izloženi toplini, oni se mogu razgraditi i preći u hranu.
"Neke vrste plastike nisu dizajnirane za mikrovalne pećnice jer u sebi imaju polimere koji se tope na nižim temperaturama i mogu iscuriti tokom zagrijavanja u mikrovalnoj", kaže Juming Tang, profesor na Univerzitetu Washington State.
U studiji iz 2011. godine, naučnici su kupili više od 400 plastičnih posuda dizajniranih za pohranu hrane i otkrili kako se kod većine dogodi upravo to - spomenute štetne hemikalije pređu u hranu.
Ftalati su spojevi za koje je dokazano da mogu negativno utjecati na hormone i naš metabolički sistem. Ftalati kod djece mogu povisiti krvni pritisak i otpornost na inzulin, što može povećati rizik od dijabetesa i hipertenzije, a izloženost ftalatima također je povezana s pitanjima plodnosti, astmom, ADHD-om i poremećajima hormona štitnjače.
Ftalati su posvuda, ali je i dalje nejasno koliko štete čine. Ipak, većina se stručnjaka slaže da zagrijavanje plastike s ftalatima može povećati štetan utjecaj.
Rizici povezani s toplinom
Osim zagrijavanja u plastici, postoje i drugi rizici - neravnomjerno zagrijavanje i korištenje previsoke temperature.
"Ovisno o porciji, neki dijelovi hrane bit će topliji od ostalih. Temperature će biti različite u presjeku hrane, a teško je postići potpuno ujednačenu temperaturu, posebno kada govorimo o sirovoj hrani", rekao je Francisco Diez- Gonzalez sa Univerziteta u Georgiji.
Visoke temperature mogu predstavljati određeni rizik. Općenito govoreći, više temperature nisu problem, ali postoje neka istraživanja koja ukazuju na rizik povezan s kuhanjem u mikrovalnoj kod nekih namirnica koje sadrže škrob, uključujući žitarice i korjenasto povrće.
Betty Schwartz, profesorica na Hebrejskom univerzitetu u Jeruzalemu, analizirala je kristale na krompirima koji se pojave pri grijanju u mikrovalnoj pećnici.
Rezultati su pokazali da kristali sadrže akrilamid koji djeluje kancerogeno jer može utjecati na DNK u ćelijama, ali dokazi za to su trenutno ograničeni.
Sigurnost radijacije
Što se tiče radijacije u mikrovalnim pećnicama, u potpunosti je bezopasna. Mikrovalovi koriste elektromagnetsko zračenje niske frekvencije.
Kada stavite hranu unutar mikrovalne, ona apsorbira mikrovalove zbog koji molekule vode u hrani vibriraju. Tako nastaje trenje koje u konačnici zagrijava hranu.
"Mikrovalovi su dio elektromagnetskih valova kojima smo svakodnevno izloženi. Kada pečete hljeb, izloženi ste elektromagnetskim valovima i infracrvenoj energiji, a čak i ljudi međusobno razmjenjuju radioaktivne valove", kaže Juming Tang sa Univerziteta Washington State.
Za razliku od rendgenskih zraka, mikrovalne pećnice ne koriste ionizirajuće zračenje.
Kada je u pitanju zagrijavanje i kuhanje hrane u mikrovalnoj, postavljaju se brojna pitanja. Mikrovalne pećnice se već godinama smatraju sigurnim uređajima, ali brojna istraživanja pokazuju kako trebamo biti oprezni. Također, stručnjaci su posebno zabrinuti zbog plastične ambalaže koju često koristimo u kuhanju - korištenje takve ambalaže u mikrovalnoj može poremetiti rad naših hormona i u konačnici utjecati na naše zdravlje, piše BBC.
