Bosna i Hercegovina suočena je s najvećom inflacijom u posljednih nekoliko godina. Cijene osnovnih životnih namirnica, goriva i drugih energenata skaču iz dana u dan.
Dodatni problem predstavljaju i prognoze svjetskih stručnjaka da novac sve manje vrijedi i u bankama, međutim to nije nikako problem samo u našoj zemlji.
Upozorava se da je sve manje isplativa štednja u bankama zbog nikakvih kamata, te da je sve više prisutan fenomen čuvanja novca u "čarapama" ili "madracu".
Podaci Centralne banke BiH
Veliki broj bh. domaćinstava još ima omiljeno mjesto u svom domu gdje ostavlja, zapravo skriva gotovinu.
Prema podacima koje smo dobili iz Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) stanje gotovine u KM izvan bh. bankarskog sistema na kraju jula 2022. godine iznosio je 6,07 milijardi KM.
"Prema posljednjim podacima Centralna banka BiH (CBBiH), stanje gotovine u KM izvan BH bankarskog sistema na kraju jula 2022. godine je iznosilo 6,07 milijardi KM, dok je na kraju 2021. godine bilo 5,54 milijarde KM.
Centralna banka BiH ne raspolaže podacima o tom koliko samo građani drže novca mimo računa jer se navedeni iznosi gotovine u KM izvan bankarskog sistema mogu odnositi pored građana i na ostale sektore (preduzeća, sektor vlade, nebankarske finansijske organizacije i ostale sektore)", naveli su u odgovoru za Raport iz Centralne banke.
Mišljenje struke
Na ovu temu razgovarali smo i sa ekonomskim stručnjakom Igorom Gavranom koji nam je kazao da čuvanje novca u bankama ima sigurnosni aspekt.
"Loša je odluka građana da čuvaju novac u domovima jer može biti puno lakše ukraden iz neke privatne kuće ili stana u odnosu na banke. S druge strane, ne iznenađuje me činjenica da se količina novca iz bankarskih tokova poveća jer već duže vrijeme kamatne stope na štednju su niske i praktično čine štednju besmislenom. Tako da ta mobilizacija za čuvanja novca u bankama više ne postoji", kazao je Gavran.
Između ostalog, dodao je kako ima nekoliko faktora koji su utjecali da građani dižu novac iz banaka i skrivaju ga u domovima.
"Imali smo i poremećaje na tržištu kod pojedinih banaka gdje se prijetilo mogućom propasti ili prekidom rada. To je također povećalo strah građana da se nešto njihovom novcu može desiti u bankama. Sa stanovišta ekonomije u cjelini, svakako da čuvanje novca u bankama povećava mogućnost banaka da kreditiraju i privredu i stanovništvu, i da ima pozitivan ekonomski efekat. Dok čuvanje novca u čarapama je potpuno van ekonomskih tokova i nema nikakve koristi. Idealno za svako društvo je da je veći dio novca u legalnim novačanim tokovima, a što manje izvan toga", zaključio je Gavran za Raport.
