Izrael se tek treba dogovoriti kako će odgovoriti na iranski napad tokom vikenda u kojem je više od 300 projektila ispaljeno na njegov teritorij u prvom izravnom vojnom sukobu između Islamske Republike i jevrejske države.
Izrael mora uravnotežiti međunarodni pritisak da pokaže suzdržanost s jedne strane, dok traži odgovarajući odgovor na napad bez presedana.
Premijer Benjamin Netanyahu sada mora odvagnuti poziv svoje desničarske koalicije na snažnu reakciju u odnosu na rizik od daljnje međunarodne izolacije Izraela širenjem rata bez međunarodne potpore, piše CNN.
Izraelski ratni kabinet u ponedjeljak je ostao odlučan odgovoriti na iranski napad za, kako Iran kaže, odmazdu na navodni izraelski napad na iransku diplomatsku zgradu u Damasku 1. aprila. Unatoč pritisku saveznika da ne eskalira, kabinet sada raspravlja o vremenu i opsegu odgovora, rekla su CNN-u dva izraelska dužnosnika upoznata s razmatranjima.
Analitičari kažu da Izrael ima nekoliko opcija, a svaka od tih opcija ima svoju cijenu za jevrejsku državu, pogotovo jer je već upletena u brutalni šestomjesečni rat s Hamasom u Pojasu Gaze i suočava se s raznim militantima koje podupire Iran u regija.
Izravan napad na Iran postavio bi još jedan presedan. Iako se vjeruje da je Izrael tokom godina provodio tajne operacije u Iranu, često ciljajući na pojedince ili objekte koji se smatraju prijetnjom njegovoj sigurnosti, nikada nije pokrenuo izravan vojni napad na iranski teritorij.
"Definitivno smo u novoj fazi, i to vrlo opasnoj fazi izraelsko-iranskog sukoba", rekao je Raz Zimmt, stručnjak za Iran na Institutu za studije nacionalne sigurnosti (INSS) u Tel Avivu. "Iran je sigurno pokušao promijeniti pravila igre s Izraelom… Mogli bismo očekivati više rundi izravnih napada u budućnosti."
Iako će Izraelu možda biti teško ne uzvratiti, rekao je, možda neće izvesti trenutni "vojni napad punog opsega na mete unutar Irana" jer je Teheran obećao da će uzvratiti još jačim odgovorom od napada pokrenutog tijekom vikenda.
"Preferencija u Izraelu bila je nastaviti i koncentrirati se na postizanje naših glavnih ciljeva u Gazi, a ne na otvaranje novih frontova", rekao je Zimmt za CNN.
Alon Pinkas, bivši izraelski diplomat, rekao je da je malo vjerojatno da će Izrael uzvratiti izravnim udarom na Iran. Ali ako se dogodi, rekao je, posljedice će ovisiti o ciljevima. Mete bi mogle uključivati vojna sredstva ili nuklearni program Islamske Republike, rekao je. "Svaki predstavlja različitu razinu eskalacije."
Izraelski dužnosnik rekao je u ponedjeljak za CNN da je među vojnim opcijama koje se razmatraju napad na iranski objekt koji bi poslao poruku Teheranu, ali izbjegao nanošenje žrtava. Izraelski dužnosnici priznaju da će to biti teško uvući u iglu, dodao je dužnosnik.
Ograničen od strane saveznika
Međutim, odgovor Izraela može biti ograničen činjenicom da je djelovao kao dio neformalne koalicije kada se branio od iranske baražne paljbe projektila i dronova, rekao je Tamir Hayman, bivši šef izraelske vojne obavještajne službe, na X.
Napadi su spriječeni uz pomoć saveznika uključujući SAD, UK i Francusku, kao i Jordan.
"Ovo je učinkovito i važno, ali će ograničiti slobodu djelovanja kao odgovor", rekao je u nedjelju Hayman, koji sada vodi Institut za studije nacionalne sigurnosti (INSS) u Tel Avivu. Zapadni i arapski saveznici Izraela odvraćaju ga od odgovora na napad Irana.
Američki predsjednik Joe Biden i viši članovi njegova tima za nacionalnu sigurnost rekli su svojim izraelskim kolegama da SAD neće sudjelovati ni u kakvoj ofenzivnoj akciji protiv Irana, prema američkim dužnosnicima upoznatim s tim pitanjem. Biden je izraelsko uspješno presretanje iranskog napada pokušao opisati kao veliku pobjedu - uz sugestiju da je daljnji odgovor Izraela nepotreban.
Domaći politički problemi
Izrael će također vjerovatno uzeti u obzir domaća politička pitanja. Premijer Benjamin Netanyahu predvodi najdesniju koaliciju u historiji zemlje, a kako bi se spriječio pad te vlade, bilo bi potrebno smirivanje tvrdolinijaša.
Netanyahu je bio pod žestokim kritikama kod kuće jer nije uspio spriječiti napad Hamasa na Izrael 7. oktobra i njegovu nesposobnost da osigura oslobađanje više od 100 talaca koji su ostali u Gazi.
Pinkas očekuje da će na bilo kakvu osvetničku odluku Izraela snažno utjecati Netanyahuova krajnje desna koalicija i premijerove vlastite potrebe za političkim preživljavanjem.
"Kod gospodina Netanyahua sve je u politici i njegovom vlastitom opstanku, te održavanju njegove koalicije i njegovoj želji da proširi rat kako bi se distancirao od 7. oktobra i napada Hamasa", rekao je Pinkas.
"Dakle, po njegovom mišljenju, regionalni sukob ili izravan sukob s Iranom je u skladu s izmišljenim narativom koji je on izmislio, da ovo (7. oktobra) nije samo teroristički napad, već dio mnogo većeg sukoba i kampanje", Pinkas rekao je.
U Izraelu, dodao je Pinkas, javnost ne želi otvoriti još jedan front, s trupama koje se i dalje bore u Gazi.
"Ljudi su još uvijek očajni i šokirani zbog onoga što se dogodilo u oktobru, tako da ne mislim da postoji bilo kakva javna želja za eskalacijom i otvaranjem potpuno izravnog sukoba s Iranom", rekao je za CNN.
