Sjedinjene Američke Države su u petak (8. decembra) iskoristile pravo veta da bi zaustavile izglasavanje rezolucije Vijeća sigurnosti o prekidu izraelske operacije u Pojasu Gaze. Za rezoluciju Vijeća sigurnosti glasalo je 13 članica, a samo je Velika Britanija bila suzdržana.
Nastavak je to pritiska na Izrael, nakon što je Opća skupština UN-a 28. oktobra s većinom od 121 naprema 14 protiv (među kojim je bila i Hrvatska) i 45 suzdržanih, zatražila trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje u Pojasu Gaza.
Izrael nije briga za raznorazna glasanja u UN-u sve dok ga štiti Washington. Puno ga više brinu pritisci koji dolaze iz Bijele kuće i Kongresa. Zbog toga je vijest da je predsjednik Biden zatražio od izraelskog premijera Netanyahua da okonča vojnu operaciju u Pojasu Gaze do kraja decembra dobila puno veću težinu u izraelskim medijima od glasanja u Vijeću sigurnosti. The Times of Israel već dan poslije na naslovnici je objavio izjavu državnog sekretara Antonya Blinkena CNN-u da će Izrael, a ne Sjedinjene Države, odlučiti kad će završiti vojna operacija u Pojasu Gaza.
Izraelski napad trajat će mjesecima?
A to po svemu sudeći neće biti tako skoro. Neimenovani viši časnik izraelske vojske izjavio je portalu Axios da će operacija u drugom najvećem gradu Kan Junisu trajati najmanje tri do četiri sedmice te da će za „čišćenje” ostatka Pojasa Gaze od Hamasa trebati još najmanje toliko. Po tome će izraelski napad trajati još najmanje dva mjeseca, a vjerovatno i više.
Doduše, to je procjena izraelske vojske. Izraelska vlada bi mogla imati malo drukčiji pristup. Pod sve većim pritiskom mogla bi odlučiti prekinuti operaciju i prije ostvarenja dva ključna cilja, a to su oslobađanje svih otetih i potpuno uništenje Hamasa.
Zbog toga ne čudi da trenutno izraelski mediji najviše naglašavaju da je cilj uhićenje ili eliminacija vođa Hamasa za koje vjeruju da su u Gazi - Yahye Sinwara i Muhammada Deifa. Premijer Netanyahu je u nedjelju (10. prosinca) preko izraelskih medija pozvao sve stanovnike Pojasa Gaze te pripadnike Hamasa da prekinu s otporom te da se predaju kako ne bi poginuli za Sinwara. Netanyahu je to prikazao kao nepotrebnu žrtvu jer će izraelska vojska i ovako pobijediti. Izraelski politički i vojni vrh nadaju se da će eliminacijom Yahye Sinwara prestati otpor Hamasa iako to nije posve sigurno.
Premoć izraelske vojske nad Hamasom je tolika da ishod nikad nije bio upitan. Stoga je jedino pitanje koliko će još Jeruzalem moći odolijevati političkim pritiscima. I dok borbe u Pojasu Gaze još traju, predsjedavajući Vijeća za nacionalnu sigurnost Tzachi Hanegbi na Channelu 12 najavio je novi rat – protiv Hezbolaha.
Nakon Hamasa, Hezbolah
Hanegbijev argument je da je Hezbolah, tj. njegov paravojni ogranak Radwan, još veća prijetnja Izraelu nego što je bio Hamas. Pa ako je u samo jednom napadu Hamas mogao ubiti 1200 civila i oteti više od 200, potencijal Radwana da napravi sličan zločin još je veći. Kako tvrdi Hanegbi, Izrael se obračunao s Hamasom 17 godina prekasno te bi svako oklijevanje da se obračuna i s Hezbolahom bilo neprihvatljivo.
Zbog opasnosti od intenziviranja sukoba s Hezbolahom, sa sjevera Izraela evakuirano je 60 hiljada stanovnika.
Iskustva s Hamasom dokazala su da njihova sigurnost neće biti moguća sve dok postoji prijetnja Hezbolaha. Nakon iskustva od 7. oktobra stanovnici sjevera Izraela boje se da će, ako se ništa ne promijeni, svakog trenutka isti teroristički napad napraviti i Radwan, tvrdi Hanegbijev za Channel 12.
S obzirom na to da se Hezbolah suzdržao od većih napada na Izrael od 7. oktobra, do danas postoji problem opravdanosti izraelskog napada. Za Hanegbija opravdani povod je nepoštivanje Rezolucije Vijeća sigurnosti broj 1701 iz 2006. godine u kojoj se Libanon obvezuje da neće dozvoliti raspoređivanje paravojnih snaga (prije svega Hezbolaha) na zračnoj udaljenosti manjoj od 30 kilometara od granice.
Rezoluciju 1701 trebala bi provesti libanonska vojska uz potporu misije UN-a UNIFIL (United Nations Interim Force in Lebanon). Libanonska vojska jedva da postoji, a UNFIL se uglavnom pravi da ništa ne vidi. Uostalom, nije njihovo da se bore protiv Hezbolaha.
Doduše, Hanegbi je onako formalno ostavio mogućnost diplomatskog rješenja da se Hezbolah dragovoljno povuče iz tog prostora, ali je odmah dometnuo da on osobno ne vjeruje u tu mogućnost.
Kad bi napad na Hezbolah mogao započeti? Hanegbi tvrdi da IDF ne želi ratovati na dva fronta istovremeno. To znači čim se okonča operacija uništenja Hamasa, na red će doći Hezbolah.
