Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine uspjela je u 2023. godini realizirati sve planirane aktivnosti, istaknuto je prilikom današnjeg susreta s novinarima.
Direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović posebno se osvrnuo na izložbu restauriranih djela iz Zbirke sakralne umjetnosti Umjetničke galerije (ikone i slike), koja se može pogledati od danas.
Riječ je o završetku velikog projekta restauracije koji je finansiran sredstvima Sumitomo fondacije iz Japana.
Projekat je trajao dvije godine, restaurirano je 80 ikona i djela sakralne umjetnosti koja su nastajala između 16. i 19. stoljeća.
Krmanović je naveo da je Zbirka sakralne umjetnosti jedna od najznačajnijih u Umjetničkoj galeriji.
"Ova zbirka je u priličnoj mjeri bila ugrožena. Mi smo dugo molili naše institucije za podršku, ali nismo naišli na razumijevanje. Za ovaj projekat smo dobili skromnu ali dostatnu donaciju od japanske nevladine organizacije", kazao je Krsmanović.
Govoreći o značaju restauracije djela sakralne umjetnosti, Krsmanović je podsjetio da se i na ovaj način skreće pažnja da Umjetnička galerija u okviru svojih aktivnosti nema samo izlagačku djelatnost nego i muzeološku, te da je to primarna djelatnost. Podvukao je da često oni koji odlučuju o raspodjeli sredstava za muzeje Galeriju preskoče i ne znajući da je i ona muzej.
Restauratorica zbirke Maida Garić govorila je o iskustvu rada na restauraciji, naglašavajući da se potreba za tako obimnom restauracijom javila prilikom inventure kada je zapaženo da se na svih 80 djela pojavila plijesan.
"Uklanjanje te plijesni i podrazumijevalo je da djela moraju proći kroz kompletan konzervatorsko-restauratorski tretman. Sva su djela bila u lošem stanju. Neka i nepovratno ugrožena, ali mislim da smo ih uspjeli osloboditi oštećenja", kazala je.
Kad je riječ o radu Umjetničke galerije BiH u narednom periodu, Krsmanović se nada da će Vlada Kantona Sarajevo pomoći institucije kulture.
Što se tiče drugih institucija vlasti - Federacije BiH i Vijeća minstara BiH, institicijama kulture su značajno smanjena sredstva. Tako je Federacija BiH za Umjetničku galeriju dala 40.000 KM, a Vijeće ministara 30.000 KM.
"Federalne i državne vlasti dijele neke pare bez jasno proklamovanog kriterija", istaknuo je Krsmanović naglasivši da više dobiju vjerske zajednice nego institucije kulture.
Umjetnička galerija BiH realizovala je uz stalnu postavku "Galerija entuzijazma" pet izložbi iz vlastite produkcije, od toga tri iz vlastite kolekcije, dvije u saradnji sa kolekcionarima i drugim institucijama.
O svom trošku su izlagali u Zagrebu, Širokom Brijegu, Jajcu, Bihaću, Visokom. Galeriju je u ovoj godini obišlo više od 65.000 stranih i domaćih posjetilaca, a fundus Galerije je obogaćen sa novih 35 djela koja su poklonjena Galeriji.
U Umjetničkog galeriji BiH došlo je i do izmjene radnog vremena - bit će zatvorena nedjeljom i ponedjeljkom, a ostalim danima će raditi od 11 do 18 sati.
Kako je rečeno, tu su odluku donijeli jer nisu u mogućnosti plaćati visoke račune za struju i grijanje.
Najveći trošak za Umjetničku galeriju predstavlja rasvjeta iz 80-tih koja ih potrošnjom stavlja u rang privrednog potrošača, te su iz ove institucije istakli da je njihova želja nova rasvjeta.
