Centar protiv krijumčarenja umjetninama-CPKU je uz podršku Misije OSCE u Bosni i Hercegovini u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla otvorio izložbu pod nazivom "Nestala djela".
Izložba je do sada predstavljena javnosti 2016. godine u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, te 2021. godine u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Na izložbi su predstavljeni prazni okviri sa reprodukcijama umjetničkih djela koja su nestala u posljednje četiri decenije iz javnih i privatnih kolekcija. Podaci o ovim kao i o drugim nestalim djelima u BiH se nalaze u Bazi podataka nestalih umjetnina CPKU /www.cpku.org/.
Informativni panoi koji su sastavni dio predmetne izložbe sadržavaju informacije o sadržaju međunarodnih konvencija o zaštiti kulturne baštine čiji je potpisnik BiH sadržaji poslaničkih pitanja upućenih od državnog zastupnika Saše Magazinovića, pitanje sigurnosti i upravljanja granicom sa posebnim osvrtom na krijumčarenje umjetnina i kulturnih dobara, uništavanje arheoloških nalazišta i ilegalnom trgovinom artefakata uključujući tematsko saopštenje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, korištenju metal detektora za pljačku arheoloških nalazišta, zapljena i povrat pokretnih kulturnih dobara, kao i sadržaj ICOM-ove Crvene liste - Potencijalno ugroženih predmeta kulturne baštine jugoistočne Europe.
Poslije otvorenja izložbe na kojoj su bili prisutni mnogobrojni posjetioci i medijske kuće, uslijedila je Panel diskusija "Borba protiv krijumčarenja kulturnim dobrima u Bosni i Hercegovini".
Događaj je organiziran i u povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nedozvoljene trgovine kulturnim dobrima koji se obilježava 14. novembra a koji je ustanovljen od UNESCO-a u znak sjećanja na potpisivanje Pariške Konvencije iz 1970. godine, kao prvog instrumenta Međunarodnog prava za zaštitu kulturnih dobara. Partneri i organizatori događaja su bili Centar protiv krijumčarenja umjetninama-CPKU, Misija OSCE u BiH, International Republican Insitut-IRI i Centar za kulturu Tuzla.
Na ceremoniji otvorenja izložbe prisutnima su se obratili Dženan Jusufović, predsjednik Centra protiv krijumčarenja umjetninama, Szabolcs Tuncsik, Senior Police Adviser Misije OSCE-a u BiH i Almedina Karić program menadžer International Republican Institut-IRI.
"Želim izraziti iskrenu zahvalnost našim partnerima i suorganizatorima, Centru protiv krijumčarenja umjetninama i International Repubican Insitut - IRI na njihovim predanim naporima kako bi se današnji događaj ostvario. Umjetnost u svim svojim oblicima ima moć da premosti granice, pokrene dijalog i ujedini ljude iz različitih sfera života. Pored toga, zbirka umjetničkih djela je važno kulturno dobro i predstavlja sastavni dio kulturne i historijske baštine društva kao zajednička memorija, vjerovanja i običaja zajednice. Svjedočimo uznemirujućem porastu ilegalne trgovine umjetninama, gdje se od društava kradu njihova kulturna blaga. Neka utisci koje ponesete odavde danas pridonesu sigurnijoj budućnosti za svijet umjetnosti i kulture BiH", kazao je, između ostalog, u svom govoru Tuncsik.
Drugi dio je bio posvećen panel diskusiji na temu: "Borba protiv krijumčarenja kulturnim dobrima u BiH".
Na Panel diskusiji, koju je vodio Admir Arnautović, portparol Tužilaštva Tuzlanskog kantona, učešće je uzelo 40 predstavnika iz 29 najznačajnijih institucija BiH čiji je profesionalni interes posvećen borbi protiv ilegalne trgovine umjetninama.
Time je potvrđeno da se radi o temi koja je nezaobilazna za pitanje kulturnog identiteta, ali i zaštiti kulturnih dobara i umjetničkih djela iz privatnih i javnih kolekcija, kao i arheoloških nalazišta koji su na udaru organizovanog kriminala, kako u BiH, tako i unutar europskih i vaneuropskih prostora.
Nakon pozdravnih riječi predsjednika CPKU, Dženana Jusufovića, učesnicima se video linkom obratio Siniša Šešum, direktor UNESCO BiH, potencirajući potrebu saradnje između muzeja, ujedno podsjećajući na značaj i važnost postojanja Centra protiv krijumčarenja umjetninama za BiH.
Tokom dijskusije istaknuta je važnost međusektorske saradnje, kao i potrebi za sistematsko rješavanje problema nestanka, krađe i uništavanja kulturnog identiteta uz isticanje daljnje podrške aktivnostima Centra protiv krijumčarenja umjetninama.
Mirzah Fočo iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je istakao važnost inventarizacije kulturne baštine, te potrebi zaštite ne samo umjetničkih djela, nego i arheoloških lokaliteta, zahvalivši se na inicijativi i aktivnostima koje provodi Centar protiv krijumčarenja umjetninama koji je prepoznatljiv u Bosni i Hercegovini kao i šire kao organizacija koja aktivno djeluje na polju zaštite kulturnih dobara i borbi protiv krijumčarenja kulturnim dobrima.
Predsjednik CPKU Dženan Jusufović je u izlaganju predstavio rad i aktivnosti Centra protiv krijumčarenja umjetninama, od 2014. do danas, referirajući se na najznačajnije događaje i programske aktivnosti koje su realizovane u navedenom periodu. Naveo je da je CPKU od domaćih i međunarodnih partnera prepoznat kao najvažnija kontakt tačka kada je u pitanju borba protiv krijumčarenja umjetninama u BiH.
U finalnom dijelu ekspozea je istakao važnost borbe protiv organizovanog kriminala povezanog sa trgovinom kulturnim dobrima od kojih se finansiraju kriminalne organizacije kao i terorističke organizacije, što dovodi do direktnog ugrožavanja sigurnosti. Nedozvoljena trgovina kulturnim dobrima podrazumjeva krađu, uništavanje ili nezakonit prijenos kulturnih dobara kao što su spomenička, arheološka, antropološka, umjetnička i dokumentarna djela ili njihovi dijelovi. Grupa za organizovani kriminal britanske Metropolitan policije i INTERPOL-a procjenjuju da profit od ilegalne trgovine antikvitetima iznosi između 300 miliona i šest milijardi dolara godišnje. Prema dostupnim informacijama ISIL je od pljačke i krijumčarenja antikvitetima zarađivao između 150 i 200 miliona dolara godišnje.
Prisutni su upoznati i sa informacijom da je u novembru ove godine u Mexico Cityju održan sastanak gdje su UNESCO i Kancelarija Ujedinjenih nacija za droge i kriminal-UNODC pokrenuli kampanju pod nazivom "Zaštitite svoje nasijeđe", tražeći da se nezakonita trgovina kulturnim dobrima prepozna kao globalni sigurnosni problem. Konvencija Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala-UNTOC, navodi da je ovaj zločin povezan sa finansiranjem terorizma, organizovanog kriminala, nedozvoljene trgovine drogom i vatrenim oružjem, pranjem para i korupcijom.
Predsjednik CPKU je istako važnost formiranja "Jedinstvene baze podataka nestalih umjetnina" na nivou BiH, usvajanje zakonodavnog okvira kojim se uređuje popis umjetničkog fundusa, usklađivanje zakonodavstva u oblasti muzeologije i galeristike na različitim administrativno upravnim nivoima kao i formiranje "Specijalizovane policijske jedinice za umjetnine" u skladu sa Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija broj 73/130 iz decembra 2018. godine. Ova Rezolucija poziva sve države članice da uz pomoć INTERPOL-a formiraju "Specijalizovane policijske jedinice za umjetnine", istodobno ističući važnost postojanja i povezivanja "Jedinstvene baze podataka o nestalim djelima" sa bazama INTERPOL-a. Prilikom osnivanja 2014., Centar protiv krijumčarenja umjetninama je definisao četiri ciljne grupe sa kojima će provoditi aktivnosti u pravcu suzbijanja ilegalna trgovina umjetninama: 1. Policija, granična policija, carina 2. Tužilaštvo i sudstvo 3. Resorna ministarstva kulture, institucije u oblasti kulture, nevladin sektor i privatni kolekcionari, javnost 4. Zakonodavna i izvršna vlast, te je istakao važnost nastavka dosadašnjih aktivnosti kroz provođenje obuka kao i podizanja svijesti javnosti kada je u pitanju ova problematika.
Naglasio je važnost postojanja Baze nestalih umjetnina Centra protiv krijumčarenja umjetninama koja je javna i dostupna svima a u kojoj se na osnovu podnesenih prijava nadležnim organima nalazi potraga za 188 umjetnina. Na kraju se zahvalio partnerima, saradnicima, učesnicima panel diskusije, te Misiji OSCE u BiH kao strateškom partneru CPKU.
Ovo je bila prilika i da se najavi niz aktivnosti u 2024. koje Centar protiv krijumčarenja umjetninama planira realizovati sa svojim domaćim i međunarodnim partnerima u okviru obilježavanja 10 godina postojanja.
Aida Vežić, predsjednica Balkanske mreže muzeja-BMN je predstavila projekat Aurora, koji je finansiran od Europske komisije, a koji za glavni cilj ima povećanje efikasnosti u brzom prepoznavanju ukradenih umjetničkih djela i kulturnih dobara, naglašavajući da se radi o transnacionalnom problemu, kojeg treba riješiti jačanjem preventivnih aktivnosti naglasivši jasnu podršku aktivnostima koje provodi Centar protiv krijumčarenja umjetninama.
Alma Leka, predsjednica ICOM BiH je zahvalila na pozivu i svemu što je do sada po pitanju zaštite kulturnih dobara i borbe protiv krijumčarenja umjetninama uradio CPKU za Bosnu i Hercegovinu, ujedno najvljujući zajedničku suradnju kroz realizaciju različitih projekata. U nastavku izlaganja predstavila je detaljnije sadržaj Crvene liste - Potencijalno ugroženih predmeta kulturne baštine Jugoistočne Europe uz historijski presjek aktivnosti ICOM-a, od osnivanja 1946. godine do danas.
Vedran Alidžanović, tužilac Odsjeka za korupciju, privredni kriminal i poreznu utaju Tužilaštva TK analizirao je kvalifikacije krivičnih djela u važećem zakonodavstvu i praktičnoj primjeni u sprovođenju istražnih radnji.
Alidžanović je potvrdio da četiri krivična zakona državni, entitetski i distrikt Brčko, predstavljaju solidnu krivično-pravnu osnovu, ali da je potrebno krivično-pravnu zaštitu uvesti i kroz konvencijsko pravo, te kao zaključak predložio jačanje svijesti o značaju borbe protiv ilegalne trgovine umjetninama, pohvalivši već postojeće projekte edukacije nosioca pravosudnih funkcija koje realizuje Centar protiv krijumčarenja umjetninama u saradnji sa Centrom za edukaciju sudija i tužilaca RS i Centrom za edukaciju sudija i tužilaca FBiH, uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.
Damir Jahić, policijski službenik Agencije za istrage i zaštitu - SIPA je predložio pokretanje inicijative za formiranje kontakt tačke na državnom nivou kao specijalizovane jedinice za umjetnine. Istakao je i postojanje problema deponovanja zaplijenjenih umjetničkih djela.
Rešad Fejzić, istražitelj Federalne uprave policije je insistirao na povećanju razmjene podataka i istakao je važnost postojanja baze nestalih umjetnina koju je izradio Centar protiv krijumčarenja umjetninama.
Eldar Jahić, inspektor Granične policija BiH predložio je uvrštavanje umjetničkih djela i kulturnih dobara na postojeću bazu Interpol-a, koja već funkcioniše po pitanju detekcije lica, vozila i dokumenata.
Dragan Mioković, predsjednik Komisije za sigurnost Predstavničkog doma Parlamenta FBiH je istakao nedostatak političke volje za intervencijom u oblasti zaštite kulturne baštine i borbe protiv krijumčarnja kulturnim dobrima. Izrazio je i otvorenost za saradnju u rješavanju ove problematike pozvavši predstavnike Centra protiv krijumčarenja umjetninama na sastanak kako bi precizirali buduće aktivnosti vezane za navedenu problematiku a u svrhu poboljšanja stanja u ovoj oblasti.
Na Panel diskusiji bilo je i riječi o aktivnostima poduzetim po pitanju povrata umjetničkog djela "Magdalena" autora Đoke Mazalića. Riječ je o djelu iz privatne kolekcije porodice Mulabdić koje je odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 5. februara 2014. proglašeno Nacionalnim spomenikom BiH. Prijava za nestanak ovog djela je podnesena 2006. godine. Ovo djelo je locirano na teritoriji Srbije. Nalazi se na INTERPOL-ovom spisku umjetnina za kojim se traga. Prema informacijama sa kojim raspolaže CPKU, slika "Magdalena" je krajem decembra 2022. godine, predana Službi za borbu protiv organizovanog kriminala-SBPOK u Beogradu. Formiran je predmet koji se nalazi u Specijalnom tužilaštvu za organizovani kriminal Republike Srbije a slika se trenutno nalazi u jednom od muzeja u Srbiji na utvrđivanju njene autentičnosti. Iako Bosna i Hercegovina na svojoj strani ima sve potrebne dokumente kojima se dokazuje vlasništo nad istom, ovo djelo još uvjek nije vraćeno u matičnu zemlju. Podršku CPKU i porodici Mulabdić kada je u pitanju ovo umjetničko djelo jedino je dao državni poslanik Saša Magazinović koji se aktivno uključio u rješavanje ovog problema i vraćanja djela "Magdalena" Bosni i Hercegovini. Na panel diskusiji je ponovo ukazan problem na ovaj slučaj, te se tražilo angažovanje i uključenje državnih organa, kako bi se Nacionalni spomenik BiH, umjetničko djelo "Magdalena" vratilo svojoj matičnoj državi, odnosno svojim vlasnicima porodici Mulabdić.
Na Panel diskusije donesene su doneseni zaključci i peporuke, kao što su: upostavljanje državnog registra nestalih umjetnina u skladu sa međunarodnim standardima; formiranje Komisije za restituciju otuđenih kulturnih dobara iz BiH u skladu sa međunarodnim Konvencijama; usvajanje i primjena zakonodavnog okvira kojim se uređuje popis umjetničkg fundusa, kao ključne komponente upravnih tijela u javnim ustanovama i održavanje profesionalnog inventara i kontrole kolekcija - redovan popis inventara je ključni alat za zaštitu umjetničkog fundusa kojim raspolažu institucije u borbi protiv ilegalne trgovine umjetninama; te uspostavljanje koordinacije i intenziviranje razmjene informacija između zainteresovanih aktera borbe protiv ilegalne trgovine umjetninama u BiH, zemljama regije, zemljama članicama Europske unije ali i onih koje to nisu, te globalne informacijske mreže o ugroženim kulturnim dobrima i umjetninama, koji su predmet ilegalne trgovine i krijumčarenja uz posredovanje Centra protiv krijumčarenja umjetninama i Misije OSCE-a u BiH.
Zaključeno je da je potrebno organizovanje obuka i edukacija za pripadnike policijskih snaga, nosioca pravosudnih funkcija, osoblja u muzejima, galerijama, arhivima, bibliotekama, zavodima za zaštitu kulturnih dobara, ministarstvima kulture u saradnji sa Centrom protiv krijumčarenja umjetninama i Misijom OSCE-a u BiH; formiranje specijalizovane policijske jedinice za umjetnine, kao jedan od uslova uspjeha i efikasnosti represivnih mjera (razotkrivanje kriminalnih mreža) i povećanje nivoa razmjene informacija između istražnih organa na različitim nivoima njihovog djelovanja, a vezano za postojeće krivične prijave o ukradenim umjetninama; te intenziviranje istrage na osnovu krivičnih prijava koje su zaprimljene od strane muzeja, galerija, privatnih kolekcionara, slikara, privatnih ateljea, udruženja i sl. kako bi se pronašli počinioci i ukradene umjetnine i kulturna dobra vratila legalnim vlasnicima.
Potrebno je i usklađivanje zakonodavstva u oblasti muzeologije i galeristike na različitim administrativno-upravnim nivoima (kantoni, distrikt Brčko, entiteti, državni nivo) u smislu unifikacije kategorizacije umjetnina i kulturnih dobara; usklađivanje krivičnog zakonodavstva u BiH radi lakšeg sprovođenja istraga i vođenja krivičnih postupaka protiv počinitelja krivičnih djela povezanih sa krađom i ilegalnom trgovinom kulturnih dobara.
Data je preporuka nadležnim ministarstvima kako bi ista ostvarila uvid o stanju u institucijama iz oblasti kulture, koje posjeduju zbirke umjetnina i kulturnih dobara, po pitanju inventara, fizičke i tehničke zaštite objekata, kadrovske osposobljenosti, kroz dotavljanje redovnih izvještaja.
Jedna od zaključaka je i pokretanje inicijative o donošenju propisa o korištenju metal detektora po uzoru na "Zakon o nasljeđu" (Code du patrimoine) Republike Francuske član L542-1 u kome je navedeno: "Niko ne može koristiti opremu koja omogućava otkrivanje metalnih predmeta, u svrhu istraživanja spomenika i predmeta koji mogu biti od interesa za prahistoriju, historiju, umjetnost ili arheologiju, a da prethodno nije dobio administrativno odobrenje izdato na osnovu kvalifikacije podnosioca zahtjeva kao i prirodu i metode istraživanja".
Preporuka je i pokretanje inicijative pred nadležnim ministarstvima za dopunjavanje liste sudskih vještaka za oblast procjene umjetnina i utvrđivanje autentičnosti i izvornosti umjetnina i kulturnih dobara; te podizanje svijesti civilnog društva kroz posebne akcione programe (brošure, izložbe, predavanja, radionice, saradnja sa medijima…) kroz afirmaciju i značaj očuvanja kulturno-historijskog i umjetničkog nasljeđa BiH, saopćeno je iz Centra protiv krijumčarenja umjetninama.
