Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović učestvovao je na 10. konferenciji predsjednika parlamenata zemalja Jugoistočne Evrope i država članica Višegradske grupe, koja je održana u Budimpešti.
Izetbegović je, obraćajući se prisutnima, istaknuo da je neupitan utjecaj zemalja Jugoistočne Evrope na budućnost Evropske unije (EU), ali da je upitna forma u kojoj će učestvovati u kreiranju te budućnosti.
- Mi želimo da doprinos damo kao punopravne članice - poručio je Izetbegović.
Predsjedavajući Doma naroda je naglasio da države aspirantice moraju provesti obimne političke i ekonomske reforme, te da je to vitalno važan proces. Podsjetio je da je evropski put BiH trenutno u zastoju.
- Razlog za to su blokade i kriza koje su uzrokovale političke snage iz entiteta RS, samo zato što im je zakonski zabranjeno negiranje genocida i slavljenje ratnih zločinaca. Građani BiH su trenutno taoci onih koji smatraju da je njihovo neotuđivo pravo negirati genocid i odlikovati presuđene ratne zločince - upozorio je Izetbegović.
Također je upozorio na primjere diskriminacije u entitetu RS, te da predvodnici takve politike ugrožavaju Dejtonski sporazum, a samim tim i mir i stabilnost.
- Posljedice takve antievropske i anticivilizacijske politike ne snosimo samo mi u BiH, već ona može destabilizirati cijeli region, pa i EU - kazao je Izetbegović.
Pozvao je države članice EU na nultu stopu tolerancije prema kreatorima destruktivne politike, te na korištenje mehanizama kojima se može zaustaviti i spriječiti destabilizacija prilika.
- Sve što je potrebno da bi se mir i stabilnost sačuvali, te da bi BiH što prije nastavila svoj evropski put, jeste striktno poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava, važećih zakona i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda - istaknuo je Izetbegović.
U tom je kontekstu ukazao i na potrebu provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava i eliminiranje diskriminacije u izbornom procesu.
- BiH je država koju čine dva entiteta, tri naroda, ali i četiri političke grupacije - bošnjačka, srpska, hrvatska i građanska. Ova posljednja je barem dvostruko zastupljenija u Parlamenarnoj skupštini BiH i Parlamentu FBiH od hrvatskih stranaka. Unatoč tome, ovu grupaciju žele da 'zbiju' u bošnjačku kvotu od 33 posto, iako bošnjačke i građanske stranke čine 60 posto glasačkog i parlamentarnog tijela - izjavio je predsjedavajući Doma naroda.
Izetbegović je ukazao na praksu zloupotreba ovlasti domova naroda, ali i na nezadovoljstvo stranaka sa hrvatskim etničkim predznakom zbog načina izbora predstavnika u institucijama vlasti.
- Oba zahtjeva moguće je uskladiti izmjenama Ustava i Izbornog zakona, ali se to mora uraditi uporedo. U provedbi presuda Evropskog suda moguće je povećati šanse hrvatskih stranaka u izboru članova Predsjedništva, ali se istovremeno moraju reducirati nadležnosti domova naroda isključivo na zaštitu precizno definisanih vitalnih nacionalnih interesa - pojasnio je Izetbegović.
Podsjetio je da su uklanjanje veta u procesu donošenja odluka i reduciranje ovlasti domova naroda zahtjevi Evropske komisije i Venecijanske komisije.
- Zbog toga od predstavnika EU očekujemo da, u skladu sa vlastitim principima, aktivnim angažmanom pomognu u donošenju adekvatnog rješenja za izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH - poručio je Izetbegović.
Konferenciji, koja je održana u organizaciji predsjednika Narodne skupštine Mađarske Laszla Kovera, su, pored predsjednika parlamenata, prisustvovali i premijer Mađarske Viktor Orban i Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi. Učesnici Konferencije usvojili su zajedničku izjavu kojom se potvrđuje predanost evropskim integracijama, te se pozivaju članice EU da ubrzaju proces proširenja, saopćeno je iz Iz Kabineta predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakira Izetbegovića.
