Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović ocijenio je danas u intervjuu za Fenu da je Izjava o zajedničkom nastupu probosanskih stranaka u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska veoma važna te da će polučiti određene konkretne efekte.
Predsjednici nekoliko stranaka i predstavnici institucija potpisali su 1. marta Izjavu o položaju povratnika u bosanskohercegovački entitet Republika Srpska (RS), a naročito u Srebrenicu.
"U pitanju je koordinacija koje do sada nije bilo, a zajednički napor bi mogao itekako pomoći Bošnjacima i Hrvatima u RS-u, ali i Srbima u Federaciji BiH. Nema politike, rivalstva i stranaka kada su u pitanju povratnici", stava je Izetbegović.
Podsjetio je da je SDA do sada nekoliko puta pozivala na usvajanje reintegracijskih zakona koji bi omogućili u sljedećih deset godina da se završi implementacija Ankesa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma i da se na prijeratna mjesta prebivališta vrate oni koji to žele te da im se osiguraju radna mjesta.
Međutim, kaže Izetbegović, nije bilo sluha za to, a zatraženo je i da se iz budžeta Federacije BiH izdvaja određeni procent za tu namjenu onako kako se to čini kada se vraća međunarodni dug kako bi se znalo da se taj novac izdvaja za te namjene.
"Sada smo to potpisali da će između 0,2 i dva posto na svim nivoima izdvajati za tu svrhu. U Federaciji bi trebalo biti izdvajano fiksno jedan ili 1,5 posto što bi bila suma od 50 do 100 miliona KM godišnje, odnosno 500 miliona do milijardu za deset godina te će se osigurati sredstva da se nešto zaista planira i uradi", podvukao je Izetbegović.
Potpisana Izjava precizira i zajednički nastup na izborima jer je tokom izbornog procesa evidentno "rasipanje" glasova, neke stranke dobiju 800 glasova, a potrebno je 900 da se osvoji mjesto u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Stoga Izetbegović naglašava da ukoliko popisnici dokumenta budu zajednički i koordinirano radili na svim preciziranim ciljevima, rezultati će biti vidljivi.
Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Nermin Nikšić odbio je potpisati Izjavu, ali Izetbegović kaže da to ne bi trebalo ugroziti ostvarenje ciljeva niti naštetiti cjelokupnoj inicijativi, jer SDP nema toliku političku snagu da bi se to dogodilo.
"Ne može nama SDP zabraniti da se mi ujedinimo, zajednički okrenemo prema ljudima u dijaspori i Republici Srpskoj. No, čudi me da neće s nama u takav stav. Čudi me uporni odnos u kojem SDP na pogrešan način dokazuje multietničnost. To ne treba raditi nad Bošnjacima u Republici Srpskoj kojih ima 13 posto, a jedan posto ih je u institucijama. Oni se grčevito bore da svoj jezik nazovu bosanskim. Nije to stvar s kojom se mi s SDP-om trebamo razilaziti", naglasio je Izetbegović.
Ipak, kaže da nije kasno da SDP promijeni odluku te ih je pozvao da još jednom razmisle o svemu i zaštite ljude koji su zaista u teškoj situaciji jer su "Bošnjaci u RS-u građani 30 reda, ne građani drugog reda" zbog čega ne vidi da se na tom trebaju skupljati politički poeni naročito nakon gafa koji je SDP doživio u Srebrenici.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović osvrnuo se u intervjuu za Fenu i na pandemiju koronavirusa i činjenicu da Bosna i Hercegovina još uvijek nije dobila vakcine za imunizaciju stanovništva, naglašavajući da odgovornost za to snosi i COVAX mehanizam na koji se BiH oslonila, ali i tromo Vijeće ministara BiH koje nije na vrijeme reagiralo što je možda nekima i bio cilj kako bi RS brže dobila vakcine.
Podvukao je da je COVAX mehanizam vrlo dobro postupio na početku stavivši BiH na liste čekanja zbog čega se očekivalo da će vakcine stići još u januaru, ali posebno je dobro bila postavljena pravičnost dodjele vakcine gdje se reklo da ili će svi dobiti vakcine ili neće niko.
"Ali onda kada su krenuli uticaji vakcine rezervirane za BiH i neke druge manje uticajne zemlje otišle prema bogatijim i uticajnijim, što je COVAX koji je pri Svjetskoj zdravstvenoj organizacijama i Ujedinjenim nacijama to dopustio", istaknuo je Izetbegović.
No ni odgovor BiH nije bio dobar, bio je nespretan i spor, stava je Izetbegović, jer je COVAX čekao da prođe januar kada je trebao isporučiti vakcine kako bi od BiH zatražili nove garancije, što su, smatra Izetbegović, namjerno uradili jer su preusmjerili vakcine na druga mjesta.
Ipak i kad se to dogodilo, mišljenja je, dodatne garancije trebalo je poslati u jednom danu, a ne kako je to uradila ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević (HDZ) tražeći saglasnosti entiteta što, kaže Izetbegović, nije bilo potrebno.
Stoga je, kaže, odgovornost za nenabavku vakcina podijeljena zbog nedovoljno dobre organiziranosti, a u to vrijeme Federacija je očekivala da će sav posao okončati država, a da su na vrijeme priznali da to neće uraditi Izetbegović kaže da bi se drugačije postupilo.
Najavio je da će nakon jučerašnjih odluka Vlade Federacije BiH to pitanje biti riješeno i u Federaciji u narednih nekoliko dana.
S tim u vezi osvrnuo se i na činjenicu da Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nije usvojio izmjene Zakona o javnim nabavkama i Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima kojima bi se olakšala nabavka vakcina jer nije bilo dovoljno podrške za njih iz Republike Srpske te je pojasnio da neki smatraju da za nabavku nije potrebno mijenjati zakone i da je moguće po skraćenim rokovima nabavljati vakcine.
Izetbegović smatra da to tako nije moguće jer je zakon jasan i procedure su propisane, predviđaju žalbeni proces koji može trajati do jeseni, ali je stava da bi se ipak neke stravi mogle dogovoriti sa SNSD-om jer su oni zainteresirani da se država ne nameće kao neko ko može kočiti entitet u nabavci.
"Nama to nije cilj. Nama je cilj da država pomogne svaki nivo vlasti da dođe do toga. Mi ćemo odustajati od nekih stvari koje su njima sporne kako bi se stvari relaksirale jer nakon problema u vezi s nabavkom respiratora postoji sporost u reakciji", pojasnio je Izetbegović.
On napominje da je u Evropi nabavljeno više od 20.000 respiratora istih koje je i BiH nabavila i po istim cijenama, ali nigdje nije bilo afere osim u BiH, a trenutno je aktuelan problem s vakcinama, i to su problemi s kojima je BiH bila suočena tokom pandemije, ali sve ostalo, kaže Izetbegović, u zdravstvenom i ekonomskom smislu BiH uopće nije loše odgovorila na pandemiju.
"Da nas je neko pitao prošle godine da li bismo bili zadovoljni da BiH bude najbolja u regionu i od prosjeka u Evropskoj uniji kada je u pitanju širenje virusa te da pad bruto društvenog proizvoda bude odmah iz Srbije i manji nego kod svih ostalih u regionu, rekli bismo da će to biti dobro ako bude tako", kaže Izetbegović.
Podvukao je da je upravo takvo stanje sada te da se u BiH sve vrti oko četiri posto jer je četiri posto zaraženih Covidom-19, četiri posto preminulih, a četiri posto je i pad BDP-a, dok je pad broja zaposlenih oko 2,7 posto i pad prikupljanja indirektnih poreza 2,3 posto. Po svemu tome BiH je bitno bolja od Slovenije, Hrvatske i Crne Gore, kao i prosjeka u zemljama Evropske unije.
BiH je daleko, kaže, od situacije da bolesnima nema ko pomoći te da su pacijenti smješteni po hodnicima, a jedino postoji bojazan da bi takva situacija mogla biti u Sarajevu gdje je veliki broj turista boravio tokom proteklih mjeseci zbog čega je sada Kanton Sarajevo u kritičnom stanju jer je dnevno zaraženih više stotina.
Izrazio je bojazan da scenariji kakvi se vide u drugim zemljama može doživjeti glavni grad BiH jer su prvi put popunjene bolnice i ponestaje osoblja u bolnicama jer i oni obolijevaju.
Razgovori o izmjenama Izbornog zakona ponovo su aktuelizirani, a nedavno je održan i sastanak delegacija SDA i HDZ-a, ali Izetbegović kaže da bi u cijeli proces izmjena Izbornog zakona trebalo uključiti i druge parlamentarne stranke, pravne eksperte i sve druge strane.
On kaže da od početka nije bio za reducirani format na čemu su insistirali predstavnici međunarodne zajednice jer su se vodili mišljenjem da su Izetbegović i lider HDZ-a Dragan Čović uspjeli riješiti pitanje izbora u Mostaru, a svjesni su da je tu glavna zamka te da ako se taj čvor u Federaciji razveže mogu se očekivati pomaci.
Mišljenja je da svi trebaju biti dio tih pregovora, jer cijela struktura neće biti u stanju uspostaviti Interresornu radnu grupu koja se treba baviti tim pitanjima, a kamoli da riješi pitanja koja nisu riješena kroz takozvani "Aprilski paket" i brojne druge napore međunarodne zajednice.
Ne želi da ovi pregovori dožive kolaps, ali je izrazio bojazan da će upravo do toga doći uskoro jer su odveć udaljeni stavovi između SDA i HDZ-a. SDA insistira da se implementiraju presude Evropskog suda za ljudska prava koje stoje na građanskom principu da svaki građanin može glasati za koga god hoće i da se kandidira za svaku poziciju u BiH, što HDZ ne želi.
Najavio je da će u narednim danima biti organizirani sastanci radnih grupa s tim u vezi, ali Izetbegović smatra da su sve bliže tome kada će se reći da nažalost od toga nema ništa jer su pozicije odveć udaljene, osim ako HDZ ne pokaže više spremnosti na kopromis.
"Svi smo nezadovoljni nekim dejtonskim ustrojem. Nas frustrira što jedna stranka na 98 poslanika može zaustaviti šta god želi bez objašnjenja, ne da nam da formiramo Federalnu vladu, popunimo Ustavni sud, ali u RS-u nije tako", kaže Izetbegović.
Ako HDZ, napominje, bude voljan da se sličan sistem u Domu naroda Parlamenta FBiH napravi kakvo je u Vijeću naroda RS-a i koje štiti isključivo vitalni nacionali interes i taj način se oslobodi volja većine iz Predstavničkog doma, onda će biti šanse da se napravi iskorak.
Dvije i po godine je od izbora još nije formirana nova Vlada FBiH, ali Izetbegović kaže da neće biti nastavka bilo kakvih pregovora ukoliko se ne dođe iskoraka u tom smjeru i to da se imenuje novi saziv Federalne vlade, predsjednik te zamjenici predsjednika Federacije za što Izetbegović nije siguran da ima dovoljno glasova u Parlamentu FBiH.
"Ako se prebrojimo i vidimo da to nije moguće preostaje da imenujemo ministre u dva ministarstva i nastavimo tragati za tom većinom narednih nekoliko mjeseci. Ako do toga ne dođe to će biti sljedeći razlog zbog kojeg će pregovori biti zaustavljeni", podvukao je Izetbegović.
U dijelu opozicije svaka aktivnost na NATO putu BiH tumači se kao odustajanje od članstva u ovoj organizaciji, odnosno kao korak unazad, ali lider SDA Bakir Izetbegović kaže da se BiH kreće naprijed u tom smislu, ali ne baš brzo.
Radi se u skladu sa usvojenim strategijama, zakonima i odlukama Predsjedništva BiH koji se tiču i puta BiH ka članstvu u NATO-u te Izetbegović naglašava da je BiH dio Akcionog plana za članstvo (MAP) što je potcrtao i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Stoltenberg je podvukao da za razliku od Srbije koja je u Partnerstvu za mir, BiH ima druge ambicije koje će se, kaže Izetbegović, podržati i zaključuje da je BiH na tom putu kojim se kreće nešto sporije nego što bi on volio da se ide.
