Čini se da će žestoko osporavani predsjednički izbori u Turskoj ići u drugi krug nakon što predsjednik Recep Tayyip Erdogan nije uspio osigurati 50 posto glasova da bi odlučno produžio svoju 20-godišnju vladavinu, piše u analizi CNN.
Izbori s visokim ulozima u konačnici će odlučiti o sudbini ključnog saveznika NATO-a i posrednika regionalne moći u trenutku kada je ruska invazija na Ukrajinu gurnula veliki dio svijeta u neizvjesnost.
Raspoloženje se osjetno pokvarilo u centru Erdoganove Stranke pravde i razvoja (AKP) u Istanbulu u nedjelju navečer jer mu je prvo vodstvo izmaklo.
Nakon 97,95% prebrojanih glasova, državna novinska agencija Anadolu izvijestila je da je Erdogan imao 49,34% glasova, u usporedbi s 44,99% za svog glavnog protukandidata, Kemala Kilicdaroglua – što znači da niti jedan nije mogao tvrditi da će pobijediti u potpunosti.
Treći kandidat, Sinan Ogan, dobio je 5,28 posto glasova, prema Anadoliji, povećavajući mogućnost da bi on mogao biti glavni u drugom krugu. Tvitnuo je da je drugo glasovanje "sasvim moguće", te da su "turski nacionalisti i ataturkisti u ključnoj poziciji za ove izbore".
Kilicdaroglu je pozdravio mogućnost drugog kruga glasanja i rekao da će njegova stranka trijumfirati.
“Ako naš narod kaže drugi krug, mi to rado prihvatamo. Apsolutno ćemo ove izbore dobiti u drugom krugu. Svi će to vidjeti”, rekao je o drugom krugu koji je zakazan za 28. maja.
Nedjeljna utrka predstavlja dosad najveći izazov za turskog moćnog vođu Erdogana, koji se suočio s ekonomskim preprekama i kritikama zbog utjecaja razornog potresa od 6. februara.
Po prvi put, frakcijska opozicija u Turskoj okupila se oko jednog kandidata, Kilicdaroglua, koji predstavlja izbornu koaliciju šest opozicionih stranaka.
Prije glasanja, analitičari su predviđali da Erdogan neće predati vlast bez borbe - i da čak i ako Kilicdaroglu uspije proći naprijed, moguće je da bi brojke mogle biti osporene.
Ishod odlučujućeg glasanja također se pomno prati u međunarodnoj javnosti, posebno u Moskvi i Evropi.
Turska, članica NATO-a koja ima drugu najveću vojsku u savezu, posljednjih je godina ojačala svoje veze s Rusijom. U 2019. čak je kupovao oružje iz zemlje prkoseći SAD.
Nedavno je Erdogan podigao obrve na Zapadu nastavljajući održavati bliske veze s Rusijom dok ona nastavlja s napadom na Ukrajinu, a izazvao je glavobolju planovima proširenja NATO-a odugovlačenjem članstva Finske i Švedske.
Suparnici sigurni
Ranije u prebrojavanju, Erdogan je bio uvjeren da će osigurati dovoljno glasova za pobjedu na izborima.
"Vjerujemo da ćemo završiti ovaj krug s više od 50% glasova", rekao je pristalicama u sjedištu vladajuće AKP-a u Ankari.
Kilicdaroglu je ranije optužio Erdoganov AKP da zahtijeva ponovno brojanje glasova i odgađa rezultate u opozicionim uporištima, uključujući Ankaru i Istanbul.
Govoreći za CNN s biračkog mjesta u istanbulskoj četvrti Beyogly, glasač Korhan Futaci, 46, rekao je: “Moj glas je za slobodu. Moj glas je za budućnost naše djece. Pun sam nade.”
Yeliz Sahin, 46, čiji su brat i njegov sin poginuli u potresu, rekla je: “Ovo je historijski trenutak koji smo čekali 20 godina. Cijeli ovaj sistem treba promijeniti.”
U međuvremenu, prvi glasač Eren Uzmele, 19, rekao je: “Budućnost zemlje je u našim rukama. To je u rukama mladih.”
Kilicdaroglu, blagi 74-godišnji bivši birokrata, obećao je popraviti posrnulu tursku ekonomiju i obnoviti demokratske institucije kompromitirane sklizanjem prema autoritarizmu tijekom Erdoganova mandata.
Vodeći kandidati dali su svoj glas
Nakon što je dao svoj glas u Istanbulu, Erdogan je rekao novinarima: "Molimo se Bogu za bolju budućnost naše zemlje, naše nacije i turske demokracije."
U međuvremenu, nakon glasanja u Ankari, Kilicdaroglu je rekao: “Svima nam je nedostajala demokratija, biti zajedno i toliko toga prihvatati. Nadamo se da ćete od sada vidjeti kako će proljeće doći u ovu zemlju i da će to uvijek trajati.”
Erdogan je svoju izbornu kampanju zaključio u subotu navečer namazom u Aja Sofiji – džamiji i glavnom historijskom mjestu u Istanbulu. Nasuprot tome, Kilicdaroglu je posjetio grobnicu Mustafe Kemala Ataturka, utemeljitelja moderne Turske i nepokolebljivog sekularista.
Erdogan je veličao vrline svoje duge vladavine, vodeći kampanju na platformi stabilnosti, neovisnoj vanjskoj politici i nastavku jačanja turske odbrambene industrije. Nedavno je podigao plaće državnim radnicima za 45% i spustio dob za odlazak u penziju.
Tokom posljednje dvije godine, turska je valuta strmoglavo pala, a cijene su narasle, što je izazvalo krizu troškova života koja je uništila Erdoganovu konzervativnu bazu podrške radničke klase.
Kada je jak potres 6. februara opustošio velike dijelove jugoistočne Turske, Erdogan se borio s političkim potresima. Njegovi kritičari su ga kudili zbog neuspjelih napora spašavanja i slabe kontrole zgrada kojima je njegova vladajuća Stranka pravde i razvoja (AK) predsjedala dvije decenije.
U sedmicama nakon potresa, vlada je privela desetice izvođača radova, građevinskih inspektora i voditelja projekta zbog kršenja građevinskih pravila. Kritičari su taj potez odbacili kao žrtveno janje.
Vlada se također izvinila za "greške" koje su počinjene neposredno nakon katastrofe.
Potres je odnio više od 51.000 života u Turskoj i susjednoj Siriji. Hljade se još uvijek vode kao nestale, a neobilježeni grobovi prepuni su krajolika jugoistočne Turske.
U četvrtak je Kilicdaroglua dodatno ohrabrilo kasno povlačenje iz utrke manjeg kandidata, Muharrema Incea. Ince je imao male rezultate u anketama, ali su se neki opozicionari bojali da će on podijeliti glasove protiv Erdogana.
Turska održava izbore svakih pet godina. Više od 1,8 miliona birača koji žive u inozemstvu već je glasalo 17. aprila, izvijestile su u srijedu turske novine Daily Sabah, pozivajući se na zamjenika ministra vanjskih poslova zemlje. Više od 65 miliona Turaka ima pravo glasa.
Šef Vrhovnog izbornog vijeća (YSK) Ahmet Yener rekao je prošlog mjeseca da se očekuje da najmanje milion birača u potresom pogođenim zonama neće glasati ove godine zbog raseljavanja.
