Nakon više od 22.000 smrtnih slučajeva povezanih s novim koronavirusom i više od mjesec karantina, kriza u Italiji uzima danak i u društvenom smislu jer ljudi sve više pate od stresa.
Oni koji se odvaže otići u supermarket bez maske riskiraju verbalni linč, a agresivni građani znaju s balkona zasipati uvredama i one koji trče, pak čak i roditelje koji šetaju s djecom s invaliditetom, piše EUobserver.
Karantin neizbježno pogoršava i neriješene probleme, kao što su porodično nasilje i pretrtapnost zatvora.
Ulice su jezivo tihe. Tišina vlada u urednim i čistim četvrtima Vicenze i Padove, gradovima koji spadaju među najbogatije na sjeveru Italije.
Jednako je i u mnogim drugim italijanskim pokrajinama, kazali su stanovnici Lombardije, Pijemonta i Emilije Romagne u telefonskim razgovorima za EUobserver.
Prema ispitivanju koje su proveli Institut Piepoli i Talijansko udruženje psihologa, 80 posto Talijana pod stresom je zbog karantene.
Ova će godina biti „annus horribilis“ za italijansku privredu.
Milioni Italijana već imaju finansijskih poteškoća, a lokalna štampa piše da se ispred zalagaonica stvaraju dugi redovi ljudi u nevolji. Ostavljaju satove, narukvice i nakit kako bi posudili novac za kupovinu namirnica.
Beskućnici su posebno ranjivi, upozorava Riccardo Noury, glasnogovornik organizacije Amnesty International Italia.
"Izloženi su visokom riziku od infekcije, a ako se razbole mogu imati problema žele li zdravstvenu njegu".
Migranti i Romi koji žive u lošim higijenskim i stambenim uvjetima također su izloženi riziku, rekao je. Srednja klasa također je prestrašena.
Luca Pezzullo psiholog je iz Padove specijaliziran za psihološke posljedice kriznih stanja. Prema njegovom mišljenju, Italijani su se prilično dobro prilagodili karantinu.
Sada su "bijes i anksioznost uglavnom fokusirani na to hoće li imati dovoljno sredstava za život, neizvjesnost u vezi radnog mjesta, školovanja djece", rekao je.
Zabrinutost izaziva anksioznost, a anksioznost donosi nesanicu, razdražljivost i agresiju: sve to može dovesti do svađa i sukoba.
Za žene koje žive s nasilnim suprugom ili partnerom, situacija je dramatična.
"Nasilje nad ženama je raširen, ozbiljan i jako izražen kulturni fenomen u Italiji, iako je u skladu sa svjetskim podacima", objasnila je Elena Biaggioni, advokatica koja se bori protiv rodno uvjetovanog nasilja i koordinatorica je odvjetnika nacionalnog udruženja centara za borbu protiv porodičnog nasilja D.i.Re.
"Nije stvar u tome da karantin potiče porodično nasilje, zlostavljači zlostavljaju neovisno o tome. Ali u vanrednoj situaciji zbog koje ljudi moraju ostati kod kuće takve se situacije pogoršavaju".
Balkoni više gotovo nisu pozornica za pjevanje, koncerte i čitanje pjesama.
Umjesto toga, postaju idealna pozicija za tzv. "šerife s balkona". Neki Italijani provode slobodno vrijeme prijavljujući policiji ljude koji hodaju ulicom bez maske ili susjede koji prečesto šetaju psa, pa čak i roditelje koji vode djecu s invaliditetom u park.
U nekim regijama, Lombardiji naprimjer, komentatori tvrde da ljudi koji ne poštuju pravila o izolaciji postaju žrtveni jarci za propuste lokalnih političara u upravljanju koronakrizom.
Psihologinja i psihoterapeutkinja Serena Valorzi kaže da se ljudi mogu zamisliti na tuđem mjestu kad im je dobro.
"Puno je teže biti bistre glave i empatičan kada prevladaju neugodne emocije kao što su bijes, tuga ili anksioznost i kada duboke emocionalne potrebe, kao što su sloboda i sigurnost, nisu ispunjene", objasnila je.
"Karantin je najbolji primjer nepostojanja slobode i sigurnosti".
