Irska smatra kako bi Evropska unija trebala ukinuti restriktivne mjere protiv Kosova a na sjeveru Kosova trebala bi se uspostaviti Zajednica srpskih općina (ZSO) ali ne stvaranjem "mikro države", kazao je u četvrtak u Prištini irski premijer Leo Varadkar.
"Stav irske Vlade je da smatramo da treba ukloniti restriktivne mjere koje su uvedene Kosovu i to je stav koji sam službeno iznio premijeru", rekao je na Varadkar na zajedničkoj konferenciji za novinare s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem.
Irski premijer je istaknuo kako je jako važno da gradonačelnici sjevernih općina na Kosovu predstavljaju građane koji u njima žive te da budu demokratski izabrani.
"I želim vidjeti da se ZSO osniva, ali to treba raditi u koordinaciji s tim područjima i ne želim da se unutar Kosova stvara mikro država. To ne bi bilo korisno za budućnost”, rekao je između ostalog irski premijer.
Varadkar je kazao kako je budućnost Kosova u EU i Vijeću Evrope te da će Irska rado podržati Kosovo da ove godine postane članica Vijeća Evrope i tamo započne proces pregovora s EU za članstvo.
"Kao što znate, Irska je jedna od prvih zemalja koja je priznala neovisnost Kosova i ponosan sam na doprinos. Kurti i ja se slažemo da je budućnost Kosova u EU i Vijeću Evrope i rado ćemo podržati Kosovo da ove godine postane članica Vijeća Evrope i tamo započne proces pregovora s EU za članstvo. Kosovo pokazuje svoju predanost europskim vrijednostima”, rekao je irski premijer.
On je također istaknuo da je dijalog između Prištine i Beograda ključan za postizanje harmonije i daljnji razvoj te je ova godina vrlo važna za očuvanje stabilnosti Kosova.
"Iznad svega, mislim da je ova godina koja je vrlo važna za učvršćivanje stabilnosti na Kosovu i ne želimo vidjeti povratak nasilnih scena koje smo vidjeli u rujnu, ali i u svibnju”, rekao je Varadkar.
Kurti je na konferenciji za novinare rekao da pitanje statuta za formiranje ZSO ne treba izdvajati iz sporazuma te kako ona nije glavni prioritet za normalizaciju odnosa između dvije zemlje.
"Mi želimo normalne odnose sa Srbijom, a normalni odnosi za nas su dobrosusjedski evropski odnosi jer je to važno za mir i sigurnost i predstavlja naš cilj, ali i našu sudbinu", kazao je Kurti te dodao kako je problem to što je od 11 članaka temeljnog ugovora Srbija prekršila najmanje osam.
"Mi tražimo pravnu sigurnost, ne samo za provedbu sporazuma nego i za njegovo poštivanje i nepoštivanje. Zato smo tražili potpisivanje sporazuma. Inzistiramo na potpisivanju sporazuma i tražimo od EU kao arbitra da uvijek reagira i na najmanje prekršaje koji se mogu počiniti, a nažalost ima ih mnogo i nisu mali", rekao je Kurti, prenose Reporteri.net..
Vučić i Kurti postigli su 27. februara saglasnost o Sporazumu na putu prema normalizaciji odnosa, a u Ohridu je 18. marta prihvaćen aneks toga sporazuma, koji je zapravo plan provedbe sporazuma iz februara. Iako članice EU tvrde da je postignuta suglasnost o oba ta dokumenta, nijedan nije potpisan.
Vučić je u više navrata izjavljivao da ne namjerava poštivati neke obveze koje proizlaze iz tih sporazuma, poput odredbe da neće blokirati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama. S druge strane albanski premijer Albin Kurti ne želi formirati Zajednicu općina sa srpskom većinom koja bi imala široke ovlasti, nešto poput Republike Srpske u BiH.
