U povodu Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima koji se obilježava 30. jula, Međunarodna organizacije za migracije (IOM) u BiH i Ured državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima u BiH objavili su zajedničko saopštenje za medije.
Ove godine obilježava se 20. godišnjica usvajanja Protokola Ujedinjenih nacija za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovine ljudima, poznatog kao Palermo protokol. Također, prošlo je 25 godina od kada je IOM globalno započeo provedbu programa za borbu protiv trgovine ljudima.
„Ova godišnjica predstavlja jedinstvenu priliku da Međunarodna organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini zajedno s Uredom državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima u BiH predstavi aktivnosti realizovane u okviru projekta „Kratkoročna i srednjoročna podrška u naporima u oblasti borbe protiv trgovine ljudima u BiH” kojeg financiraju Agencija Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID BiH) i Ured za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i provođenje zakona Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (US DoS / INL)“, navodi se u saopćenju.
Ovogodišnji Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima usmjeren je na profesionalce koje su prva tačka kontakta za (potencijalne) žrtve trgovine ljudima (tzv. „first responders“). To su ljudi koji rade u različitim sektorima na identifikaciji, pružanju podrške, savjetovanju žrtava trgovine ljudima, kao i na procesuiranju i krivičnom gonjenju počinilaca ovog krivičnog djela. U okviru projekta „ Kratkoročna i srednjoročna podrška u naporima u oblasti borbe protiv trgovine ljudima u BiH”, IOM BiH obučio je 260 profesionalaca (uključujući socijalne radnike, policijske dužnosnike, tužitelje, osoblje koje radi u privremenim prihvatnim centrima, te zdravstvene radnike i profesionalce koji rade u obrazovanju i inspektoratima rada) na temu proaktivne identifikacije potencijalnih žrtava trgovine ljudima i nacionalnog referalnog mehanizma.
Nadalje, IOM je podržao jačanje kapaciteta Ureda koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima uspostavom baze podataka/statističkog portala za identifikovane žrtve trgovine ljudima. Statistički portal će unaprijediti način prikupljanja podataka o žrtvama trgovine ljudima i pružiti priliku svim akterima u oblasti borbe protiv trgovine ljudima da na jednostavan i siguran način pristupe podacima u skladu s nacionalnim i međunarodnim standardima i propisima o zaštiti podataka.
Konačno, projekt je podržao Ured koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima u procesu reforme nacionalnog referalnog mehanizma kako bi se osiguralo poboljšanje međuresorske suradnje, dosljednost referalnog mehanizma i njegova kompatibilnost sa ukupnim administrativno-pravnim okvirom u BiH. Krajnji cilj procesa reforme je da se unaprijedi sistem zaštite i pomoći žrtvama trgovine ljudima. Projekat je podržao i napore nadležnih institucija u istraživanju i procesuiranju ovog krivičnog djela kroz podršku Udarnoj grupi za borbu protiv trgovine ljudima i organizirane ilegalne imigracije u organizaciji sastanaka tužitelja i istražitelja specijaliziranih za borbu protiv trgovine ljudima sa svih nivoa vlasti.
Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima BiH Samir Rizvo je izjavio da Ministarstvo sigurnosti i Ured državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima, skupa s nadležnim entitetskim, kantonalnim i institucijama iz Brčko Distrikta, nastavljaju s naporima usmjerenim ka unaprjeđenju sistema za borbu protiv trgovine ljudima u BiH.
„Projekt finansiran od USAID BiH, kojeg implementira IOM igra posebno značajnu ulogu u tekućem procesu reformisanja nacionalnog referalnog mehanizma i kapacitiranju članova uključenih u mehanizam da proaktivno identifikuju žrtve trgovine ljudima, kao i da podrže intenziviranje provođenja istraga i krivičnog gonjenja počinilaca ovog krivičnog djela“, dodao je Rizvo.
Direktorica Misije USAID-a u BiH Nancy Eslick je kazala da SAD ove godine obilježavaju 20. godišnjicu globalnog Izvještaja State Departmenta o stanju u oblasti trgovine ljudima.
„U ovogodišnjem izvještaju se navodi da je BiH zemlja porijekla, tranzita i odredišta za trgovinu kako odraslih osoba, tako i djece. Pojavni oblici trgovine ljudima u BiH uključuju pružanje seksualnih usluga u privatnim stanovima i motelima, prisilno prosjačenje i služenje u domaćinstvu. Zbog nedovoljnog napretka u borbi protiv trgovine ljudima, BiH je 2020. godine ostala na Nadzornoj listi već treću godinu u nizu. Ako BiH naredne godine želi izbjeći automatsko spuštanje na nivo 3, potrebno je učiniti još mnogo toga u idućih deset mjeseci“, kazala je Eslick.
Vlasti u BiH na svim nivoima, kako je dodala, moraju raditi na boljoj identifikaciji žrtava, boljoj direktnoj pomoći žrtvama i snažnijem krivičnom gonjenju počinitelja.
„Moramo raditi zajedno na ovom važnom pitanju. Uz podršku USAID-a i INL-a, projekt će nastaviti podržavati lokalne vlasti kako u njihovim naporima u borbi protiv trgovine ljudima kroz jačanje institucionalnih kapaciteta radi poboljšanja proaktivne identifikacije, zaštite i pomoći žrtvama trgovine ljudima, kao i radi intenziviranja sprovođenja istraga i krivično gonjenje počinitelja ovog teškog krivičnog djela kojim se kršenje temeljna ljudska prava i slobode“, dodala je Eslick.
Povodom Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima, kako je izjavio šef misije IOM-a u BiH Peter Van der Auweraert, važno je podsjetiti da ovo krivično djelo neminovno pogađa najranjivije među nama. To znači da kada vlasti i institucije ne uspiju istražiti, krivično goniti i osuditi počinitelje ovog krivičnog djela, oni ne samo da ne poštuju zakon i ne ispunjavaju svoje međunarodne obveze, već ne štite one među nama kojima je zaštita najpotrebnija.
„IOM je ponosan na ono što radi, zajedno sa svojim partnerima USAID-om i INL-om, kako bi podržao vlasti u BiH u borbi protiv trgovine ljudima i zaštitio i podržao žrtve. Uprkos navedenom, kao šef misije IOM-a u BiH, također sam bolno svjestan da, sve dok trgovina ljudima ostaje dominantna u BiH, svi, zajedno, ne činimo dovoljno. Ovaj Svjetski dan protiv trgovine ljudima trebao bi biti trenutak za sve nas da se zapitamo, što još možemo i trebamo učiniti kako bismo u potpunosti iskorijenili ovu pojavu“, naveo je Peter Van der Auweraert, saopćeno je iz IOM-a u BiH.
