Ruska vojska prisiljena je na promjenu svoje operacije u Ukrajini te koristi novu taktiku koja Putinu nije bila u planu. Sa subote na nedjelju njegova je vojska krenula u razaranje ukrajinske infrastrukture, a pogođen je jedan plinovod i rafinerija.
Plan o okruživanju Kijeva i zauzimanja grada uz pomoć lakih specijalnih jedinica pao je u vodu, a ruske snage sada očekuje urbano ratovanje u velikim ukrajinskim gradovima, što su željeli izbjeći pod svaku cijenu. Operacija se odužila i umjesto da traje do najviše tri dana, Rusima će trebati mnogo više vremena da ostvare svoje planove.
Invazija zapinje
Ukrajinska protuzračna odbrana nije uništena te su i dalje aktivni ukrajinski sustavi S 300, BUK i bespilotne letjelice Bayraktar. "Stvari su za Ruse definitivno zapele. Pogotovo na sjeveru Ukrajine gdje su upali u zamku Ukrajinaca", ističe vojni analitičar Robert Barić, prenosi Jutarnji.
Prema njegovim riječima, Rusi su očekivali brzo zaokruživanje Kijeva i ulazak u grad s lakim specijalnim jedinicama, no ukrajinske snage u tome su ih onemogućile i praktički su sad u pat-poziciji dok im u pomoć ne dođu dodatne snage. Takva situacija ruskim snagama stvara sve veće probleme u segmentu opskrbe, ali i morala vojnika. Borbe se i dalje vode na 30-ak kilometara od grada na području mjesta Buča i Irpina. Ukrajinske snage srušile su most između ta dva grada i blokirale napredovanje ruskih jedinica.
Nakon što im je propao prvobitni plan, ruske snage su četvrtog dana invazije krenule u uništavanje infrastrukturnih objekata. To su do sada izbjegavali kako bi opravdali svoje tvrdnje da nisu došli uništavati Ukrajinu, nego srušiti ukrajinsku vlast. Barić napominje kako je loše planiranje operacije osvajanja Kijeva ukrajinskim snagama dalo vremena da se organiziraju i pripreme odbranu grada, ali i da im dođe toliko željena vojna pomoć zapadnih zemalja.
Ubacuju rezerve
"Svaki se dan vidi kako su protuzračni i protuoklopni sistemi Stinger i Javelin ubojiti u ukrajinskim rukama te nanose velike gubitke ruskim jedinicama", naglašava Barić. Koliko je zapravo ruska operacija loše isplanirana najbolje govori podatak da je Rusija u invaziju krenula s oko 60 hiljada vojnika, a već nakon tri dana morali su ubaciti dodatnih 30-ak hiljada ljudi kako bi pokušali ostvariti zadane ciljeve.
Na istoku i jugu zemlje situacija za Ukrajince puno je nepovoljnija. "Pokazalo se da su ruske snage stacionirane na Krimu najobučenije i najdjelotvornije", ističe Barić. Njihovo daljnje napredovanje moglo bi dovesti do odsijecanja brojnih ukrajinskih snaga koje još brane bivšu liniju između neokupirane Ukrajine i okupiranog Donbasa.
Rusi iz tog smjera ne napadaju, već zapravo žele Ukrajince prikovati uz tu liniju i zaokružiti ih s leđa. Tamošnjim ukrajinskim snagama prijeti spajanje ruskih snaga koje napreduju iz smjera Harkiva i onih s juga koje pokušavaju napredovati iz rijeku Dnjepar prema Zaporižju.
Glavnina ruskih jedinica zapravo je zaobišla Harkiv, a u njega je ušao drugi ešalon ruske vojske koji je nakon višesatnih borbi izbačen iz grada. U slučaju spajanja ruskih snaga iz smjera Harkiva i onih s juga, ukrajinske snage bile bi prisiljene na predaju ako se prije toga ne pokušaju izvući iz obruča. U tom trenutku bi na Kijev krenule snažne oklopno-mehanizirane snage iz smjera istoka i iz smjera Bjelorusije.
Prema Barićevu mišljenju, za tako nešto Rusima treba od 10 do 15 dana, a oni vremena nemaju. Sredinom marta dolazi rasputica, odnosno zatopljavanje, i tlo će biti pretvoreno u veliku kaljužu, što će uvelike onemogućiti manevar ruskih snaga. Barić predviđa da bi uskoro mogao krenuti i napad iz Bjelorusije na zapadni dio Ukrajine kako bi se presjekli putevi dostave oružja Ukrajini iz zapadnih zemalja. Već je uočeno da se u Bjelorusiji uz granicu za zapadnom Ukrajinom grupiraju velike vojne formacije, a bjeloruski je predsjednik objavio kako bi Bjelorusija mogla uskoro objaviti rat Ukrajini.
