Smjernice strateške inicijative za samoodrživost domaće proizvodnje i jačanje ekonomije BiH simboličnog naziva "Mi to možemo", koja ukazuje na nužnost repozicioniranja domaće ekonomije kako bi bila otpornija na vanjske udare, zvanično su prezentirane na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu.
Dokument sa ključnim smjernicama kojima se nastoji dati pozitivan momentum ekonomiji Bosne i Hercegovine kroz fokus na samoodrživu ekonomiju, izradila je na volonterskoj osnovi grupa domaćih stručnjaka iz različitih oblasti okupljenih oko inicijative na platformi Sarajevo Business Foruma (SBF), u cilju ublažavanja negativnih posljedica izazvanih pandemijom COVID-19 i prevazilaženja ekonomske krize u Bosni i Hercegovini.
"BBI banka je opredjeljena razvoju BiH i to je naš strateški cilj, te smo suočeni sa pandemijom korona virusa inicirali online sesije i panele SBF-a kako bi pronašli rješenja za samoodrživu ekonomiju. Čak 22 stručnjaka iz privrednog i ekonomskog sektora okupljeni oko inicijative koja se proširuje, pokušali su dati doprinos i identificirati mjere koje bi mogle stabilizirati ekonomiju, jer je pandemija koronavirusa pokazala da se možemo osloniti samo na vlastite resurse kada se sve ekonomije zatvaraju. U dokumentu koji sadrži više od 100 mjera, ponuđena su konkretna rješenja koja bi trebala biti implementirana kako bi ojačali našu ekonomiju.
Konkretne mjere podrazumijevaju da javna preduzeća koja posjeduju 40% vlasništva ukupne materijalne imovine u bh. ekonomiji trebaju ukrupnjavati svoj menadžment, odnosno biti 'pod jednim krovom'.
Vrlo je bitno razvijati inovacije kroz podršku start-upima, te da se masivnom kampanjom javnog obrazovanja kroz medije podiže svijest o benefitima konzumiranja domaćih proizvoda.
Među konkretnim mjerama je razvoj digitalne ekonomije, kroz uvezivanje malih i srednjih domaćih kompanija putem online platforme za plasman prema domaćem i inozemnom tržištu.
Predloženo je i da se formira jedinica za podršku velikim investicijama, gdje bi investitori na jednom mjestu mogli dobiti sve potrebne dozvole za rad i pokretanje poslovanja.
Također, jedna od mjera je i pokretanje akcionog plana za premiještanje fabrika iz Kine u BiH i region, kako bi bio olakšan plasman na evropska tržišta. To bi dovelo do rasta zapošljavanja domaćeg stanovništva", rekao je u uvodnom obraćanju Amer Bukvić, predsjednik Uprave Bosna Bank International (BBI) i organizator SBF-a, koji je jedan od autora ovog dokumenta i idejni inicijator izrade rješenja za privredu BiH.
Prema autorima inicijative, prebroditi krizu izazvanu pandemijom korona virusa i postići viši nivo samoodrživosti bh. ekonomije moguće je postići samo djelovanjem javno-privatnog partnerstva u tri ključne industrijske grane, odnosno razvoj i ulaganje u poljoprivredni i prehrambeni sektor, sektor farmaceutskih proizvoda, te energetski i sektor obnovljivih izvora energije
Rusmir HrviĆ"O težini situacije dovoljno govori činjenica da sektor proizvodnje hrane u BiH, koji podrazumijeva prehrambeni, maloprodajni i poljoprivredni sektor, bilježi dvije milijarde KM trgovinskog deficita. Pandemija korona virusa je pokazala da je prehrambeni sektor dobro odgovorio izazovima i samo nekoliko dana BiH je bila suočena sa manjim nestašicama. Srž problema je pak u segmentu poljoprivrede koja je u BiH socijalna kategorija, što nije slučaj u zemljama EU gdje su svi posvećeni tome da svaki pedalj zemlje bude obrađen.
U proizvodnji hrane koja može podržati više drugih industrija, treba poduzeti konkretne korake. Potrebna je vertikalna integracija kako bi bio kreiran stabilan sistem od polja do stola. Svaka proizvedena 1 KM u BiH daje veliki efekat na domaći standard ", naglasio je predsjednik Uprave AS Holdinga Rusmir Hrvić, govoreći o hitnim mjerama koje je potrebno implementirati kako bi BiH ojačala vlastitu proizvodnju prehrambenih proizvoda.
Među ključnim principima koji definiraju novu ekonomsku viziju i razvojni model za BiH jeste i dosljedna primjena postojećih zakona i kreiranje novih normativnih rješenja koja će utjecati na razvoj domaće farmaceutske industrije.
Nedim UzunoviĆ„U posljednjih pet godina dvije i po milijarde KM sa domaćeg tržišta lijekova otišlo je stranim proizvođačima, od čega je jedna milijarda i 250 miliona KM utrošak različitih državnih fondova iz kojih se nabavljaju lijekovi za esencijalne liste, a koji se uglavnom pune od domaćih proizvođača. Oko 80 posto domaćeg tržišta lijekova drže strane kompanije. Apsurdno je da zakoni preferiraju kupovinu domaćih proizvoda za esencijalne liste, ali se slabo ili nikako provode, za razliku od svih svjetskih tržišta, uključujući EU, ali i naš region, koji u punom kapacitetu koriste ova riješenja, te preferiraju domaću proizvodnju gdje je god to moguće, a posebno u ovim novim okolnostima.
U sklopu ove inicijative, tražimo od svih nadležnih u BiH da maksimiziraju primjenu u praksi postojeće zakonske regulative, ali i da kreiraju nova normativna rješenja koja će osigurati razvoj domaće farmaceutske industrije, ali i drugih sektora kao najbolji odgovor na posljedice koje je izazvala pandemija. S tim u vezi, u sklopu inicijative, zagovara se i usvajanje Zakona o poticanju razvoja strateških industrija, stvaranje i uvezivanje lanaca snabdijevanja, čime bi se značajno smanjila zavisnost od uvoza a time povećala zaposlenost i zadržavanje mladih unutar BIH. Vrijeme je da prihvatimo činjenicu da jedino u šta se bezuslovno možemo pouzdati jeste domaća proizvodnja", rekao je Nedim Uzunović, generalni direktor Bosnalijeka, izvozne kompanije koja je investicije i plasman proizvoda u periodu krize usmjerila na domaće tržište.
Stručnjaci su ukazali na nužnost pružanja veće podrške razvoju novih biznisa, stvaranju pretpostavki za izgradnju efikasnih proizvodnih klastera u domenu prehrambenog sektora, te digitalizaciji, uključujući i podršku start-up biznisima.
"Pandemija korona virusa je okidač krize koja je uslijedila u ekonomskom prostoru BiH, ali ne i njen uzrok. Bili smo naivni kada smo fokusirani na razvoj malih i srednjih preduzeća zaboravili da su velike korporacije motor njihovog razvoja. Trebamo pratimo potrebe velikih korporacija, kako bi manje firme mogli usmjeravati u kojem smijeru da se organski razvijaju. Razvoj inovacija i kreativnih novih rješenja mogu zaštititi domaću privredu od udara", istaknuo je Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik ističući važnost inovacija i digitalnih tehnologija u prevazilaženju krize.
Poseban naglasak stavljen je na supstituciju uvoza prehrambenih proizvoda i jačanje domaće proizvodnje kako bi se izbjegli različiti rizici za bh. privredu i građane općenito.
"Bosna i Hercegovina je među zemljama koje posjeduju značajnu proizvodnju ulja i šećera, koji spadaju u osnovne prehrambene proizvode. Upravo domaća proizvodnja jeste naš primarni pokretač razvoja održive ekonomije. Međutim, to zahtijeva sistemske promjene koje štite domaću prehrambenu industriju, štite naše poljoprivredne proizvođače i sve u proizvodnom lancu, uz adekvatno oslobađanje od birokratskih procedura koje stvaraju nepotrebne barijere", naglasila je Nataša Pucar, direktorica korporativnih komunikacija Studen Holdinga.
Velika je uloga finansijskog sektora koji može pomoći realizaciji ove inicijative.
Sanela Pašić„Projekat koji su pokrenule vodeće bosanskohercegovačke kompanije zavrjeđuje pažnju finansijskog sektora. Bankarski sektor i sada snažno podržava aktivnosti koje imaju za cilj jačanje bosanskohercegovačke ekonomije, povećanje izvoza, ali i proizvodnju kvalitetnih domaćih proizvoda koji mogu konkurirati uspješnim međunarodnim brendovima. Osim mene, još je nekoliko kolega iz finansijskog sektora bili uključeno u izradu ovog zaista kvalitetnog dokumenta, čija bi implementacija znatno ojačala samoodrživost bosanskohercegovačke ekonomije", istaknula je Sanela Pašić, profesorica na SSST i predsjednica Uprave Addiko banke.
Medijsko izvještavanje o ekonomiji i ekonomskim prilikama u BiH, također je bitna karika u čijem cilju treba biti poboljšanje ekonomske i poslovne klime.
„Interes medija treba biti usmjeren ka poticanju rada drugih industrija u BiH. Samo sinergija medija i proizvođača može promijeniti svijest potrošača u smijeru da više preferiraju proizvode iz domaće proizvodenje, iz čega proizilazi dobrobit za cijelu BiH", rekao je predsjednik Asocijacije elektronskih medija u BiH Elvir Švrakić.
Inicijativa „Mi to možemo" i prezentirana konkretna rješenja, trebala bi podstaći kreatore ekonomskih politika, privatni i javni sektor, javne institucije, dijasporu i nevladin sektor, da ujedine snage i ubrzano pokrenu aktivnosti u smjeru postizanja većeg nivoa nužne samoodrživosti strateških industrija i proizvoda u BiH, a koje u kratkom roku mogu donijeti željene rezultate.
Dokument Strateške inicijative za jačanje ekonomije BiH (Verzija 1.0 | maj 2020.) možete pronaći na: https://bit.ly/36Eg5mN
