U Bosni i Hercegovini se i tokom mjeseca jula nastavio pad industrijske proizvodnje. Naime, kako se navodi u zvaničnim podacima Agencije za statistiku ovo je treći mjesec uzastopno otkako se bilježi negativan trend.
Mišljenje stručnjaka
Dakle, u podacima Agencije za statistiku BiH navodi se da je industrijska proizvodnja zabilježila pad od 3,5 posto u julu, u poređenju sa junom. Podsjetimo, u junu je također na mjesečnoj osnovi imala pad od 2,5 posto, a u maju pad od 1,2 posto.
Kako bi provjerili šta ovo znači za građane naše zemlje pitali smo ekonomskog stručnjaka Admira Čavalića.
Kako nam je kazao, trend pada u posljednjih nekoliko mjeseci može označavati da ulazimo u recesiju.
"Dolazi do poremećaja na tržištu. Imamo određen broj problema koji nisu globalno riješeni. Vjerovatno se to sve odrazilo i na pad industrijske proizvodnje. Prosto, industrijska proizvodnja ne može biti nekoliko mjeseci uzastopno otporna na dešavanja koja se dešavaju oko nje. Vidjet ćemo do koje granice ide taj pad. Mogu samo da kažem, da je zima izazovna i da će biti vrlo teška za sve one koji koriste energente, prirodni plin, električnu energiju, naftu i naftne derivate", kazao je Čavalić.
Između ostalog, u najnovijim podacima se navodi kako je pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj osnovi u julu zabilježen u svim industrijskim grupama.
Tako je proizvodnji intermedijarnih proizvoda (sirovine, reporomaterijali…) iznosio je 2,8 posto, u proizvodnji energije bio je pad od 1,5 posto, u proizvodnji kapitalnih proizvoda (strojevi, oprema i slično) 1,7 posto, u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju (proizvodi koji se odmah konzumiraju kao na primjer hrana) je 2,6 posto.
Šta očekuje građane
Čavalić kaže kako građani neće u nekom kratkom roku osjetiti posljedice.
"U kratkom roku ne očekuje se neki značajan utjecaj na građanstvo, ali ni privredu. Međutim, ukoliko se to nastavi, slijedi nam pad zaposlenosti, pad plata i povlači se niz drugih negativnosti, prije svega za radnike", istaknuo je on.
Najveći pad proizvodnje bio je u rudarstvu, a u sklopu rudarstva u vađenju metalnih ruda gdje je proizvodnja u julu bila manja za 23,9 posto na godišnjoj osnovi, a za sedam mjeseci ove godine manja za 9,1 posto nego u istom periodu lani. Tipičan primjer koliko može sve ovo negativno utjecati na građane je i odluka kompanije ArcelorMittal u Prijedoru, koja je zbog pada potražnje za metalnom rudom u julu izvijestila o slanju radnika na prinudni odmor.
"Sve ovo se dešava kao posljedica nekih strukturnih nedostataka naše rudarske industrije. Moram da kažem da se tu već 20 godina unazad skupljaju problemi, koji nikako da se riješe. Mislim da su tu dublje posljedice. Kada ovo kažem, ne mislim samo na ovu energetsku krizu. Imamo strašne probleme po pitanju naših rudnika i zato me to ne iznenađuje", zaključio je Čavalić za Raport.
