Generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu upozorila je da se industrije koje su ključne za ekonomski rast, poput informacionih tehnologija, građevinarstva i proizvodnje, turizma i ugostiteljstva, širom Zapadnog Balkana bore sa akutnim nedostatkom kvalificirsnih radnika usljed emigracije.
"Malo je novosti koje možemo iznijeti o trendovima tržišta rada na Zapadnom Balkanu. Kada se, međutim, sve informacije objedine postoji potencijal za adekvatan (iako ne nužno i blagovremen) odgovor prije nego dođemo do tačke kada više nećemo imati vodoinstalatera da odčepe cijevi naših izgleda za zapošljavanja", kazala je Bregu.
Dodala je da je dobra vijest da se nezaposlenost u regionu smanjuje.
"Od 2019., kada je iznosila 16,4 posto, do 2022. (13,1 posto) zabilježen je pad od preko 3 posto. Ako nastavi ovim tempom, Zapadni Balkan može sebi priuštiti da se nada, posebno kad uzmemo u obzir i povećanje stope aktivnosti na tržištima rada u regionu, koja je u prosjeku porasla za 6,8 posto, sa 60,8 posto 2019. godine na 67,6 posto 2022. godine", rekla je.
Upozorila je da se ipak industrije koje su ključne za ekonomski rast, poput informacionih tehnologija, građevinarstva i proizvodnje, turizma i ugostiteljstva, širom Zapadnog Balkana bore sa akutnim nedostatkom kvalifikovanih radnika usljed emigracije koja isisava najkvalifikovanije i najtalentovanije radnike iz regiona, dodatno pogoršavajući nedostatak vještina i sprječavajući napredak.
"Nedostatak vještina je očigledan, čak i opipljiv. Vlasnici firmi se svakodnevno bore s nemogućnošću popunjavanja upražnjenih radnih mjesta. Svjedoci smo povećanja broja radnika koje uvozimo izvan regiona. To se naročito odnosi na građevinski sektor, turizam i ugostiteljstvo, zdravstvo, tehnološki sektor i proizvodnju. Samo je u Bosni i Hercegovini, na primjer, broj radnih dozvola u periodu od 2010. do 2023. povećan sa 1.380 na 3.719. To samo po sebi nije značajno, ali činjenica da su tražene kvote za ovu godinu dvostruko veće od broja dozvola izdatih 2023. baca potpuno drugačije svijetlo na izglede za budućnost", rekla je Bregu.
Iako je ovo, kako je kazala, prilično sumorna slika, moguće je preokrenuti situaciju.
"Strukovnoo obrazovanje i osposobljavanje (VET) bi moglo biti ključ za prevazilaženje izazova zapošljavanja i nedostatka vještina. Uprkos svom značaju, stope učešća u strukovnom obrazovanju su različite među ekonomijama i kreću se od 4.6 posto do 24.2 posto, pri čemu imamo izražene rodne nejednakosti u korist mladih muškaraca. Današnje prilike podrazumijevaju prolongiran i nestabilan prelazak mladih u tržište rada, pri čemu kombinovanje rada i studiranja postaje norma. Ograničene mogućnosti, s druge strane, tjeraju mlade ljude u inostranstvo, što pogoršava ekonomsku stagnaciju i društvene nemire", kazala je.
Prepoznajući ključnu ulogu stručnog obrazovanja i osposobljavanja, naglasila je da vlasti, poslovni subjekti i civilno društvo moraju sarađivati na izradi sveobuhvatnih strategija.
"Ulaganja u stručno obrazovanje i osposobljavanje trebaju biti usklađena sa potrebama industrije i mladima obezbjeđivati osnovne vještine. Kroz partnerstva obrazovnih institucija i poslovnih subjekata mogu se obezbjediti mogućnosti praktičnog učenja i naukovanja, te mentorski programi.
Nastojanja da se obuzda emigracija radne snage moraju biti popraćena inicijativama za privlačenje radnika nazad u region. Stvaranje preduzetničkog i inovacionog ambijenta, konkurentne plate i naknade, kao i podrška stručnom usavršavanju predstavljaju važne korake za zadržavanje talentovanih ljudi na Zapadnom Balkanu", istakla je Bregu.
