Kako broj zaraženih koronavirusom u Evropi ponovo raste, podaci o potrošnji pokazuju da se zbog straha od zaraze mnogi imućniji potrošači suzdržavaju od većih izdataka. To je loša vijest za maloprodaju, proizvođače luksuzne robe i sektor rekreacije, zabave, sporta i turizma koji očajnički žele nadoknaditi izgubljeno.
Više nije zabavno izlaziti kada riskirate zarazu virusom i morate poštivati niz sigurnosnih mjera, koje se kreću od oblačenja papirnatih čarapa da bi mogli isprobati nove tenisice do plastičnih pregrada koje dijele klijente kod frizera.
Ispitivanja ponašanja potrošača u zemljama kao što su Velika Britanija, Danska, Francuska i Švedska pokazuju obrazac koji je zabilježen i u Sjedinjenim Državama: iako su trgovine ponovno otvorene, potrošači s visokim primanjima ne troše.
Britanski potrošači koji zarađuju 40.000 funti ili više nakon oporezivanja ostvarili su oko 35 posto potrošnje 2019., a u drugom kvartalu 2020. odgovorni su za 45 posto pada potrošnje, pokazalo je ispitivanje kartičnih transakcija koje je proveo profesor Paolo Surico s Londonske poslovne škole sa saradnicima.
„Grupe potrošača s visokim primanjima troše u sektorima s tzv. 'multiplikativnim efektom', na neesencijalne usluge koje zapošljavaju skupine s nižim primanjima”, objasnio je.
„Želimo stvoriti situaciju u kojoj mladi i siromašni mogu malo više štedjeti, a stariji trošiti. Ali događa se obrnuto”.
Komparativno istraživanje ekonomista Asgera Laua Andersena sa saradnicima analiziralo je potrošnju 860.000 potrošača u Danskoj i Švedskoj od marta do maja. Danska je uvela stroge restrikcije zbog koronavirusa, a Švedska nije, ali je zato imala više zaraženih.
Podaci su pokazali da se potrošnja u Danskoj smanjila samo za 4 posto više nego u Švedskoj te da su stariji u Švedskoj trošili manje nego stariji u Danskoj.
„Naše tumačenje je da je veća stopa covida-19 u Švedskoj potaknula tu visokorizičnu grupu da bude opreznija, unatoč strožim formalnim restrikcijama u Danskoj”, rekao je Andersen.
Ponovno brzo širenje zaraze, u kombinaciji s postupnim ukidanjem državnih potpora radnicima na dopustu zbog pandemije, mogli bi dodatno oslabiti potražnju u grupama s nižim primanjima, posebno u sektorima kao što su trgovine s prehrambenim proizvodima koji su se do sada dobro držali.
Analiza koju je provela firma StyleSage na osnovi podataka tvrtki kao što su Zara, Asos, Mango, Net-A-Porter i New Look iz augusta pokazala je da je 6 do 10 posto više njihovih proizvoda na popustu nego prošle godine i da oni iznose 2 do 4 posto, jer se očekuje pad kupovne moći.
Suricovo istraživanje u Ujedinjenom Kraljevstvom, koje postepeno ukida državne potpore za radnike na dopustu, pokazalo je da su radnici koji su dobivali državne potpore u junu trošili kao 2019., dok su oni koji nisu dobivali potpore trošili 30 posto manje nego lani.
Ipak, kartične transakcije koje je analizirala firma Fable Data pokazuju da je maloprodaja u Ujedinjenom Kraljevstvu u augustu zabilježila porast prodaje, oporavivši se do kraja mjeseca do nivoa nešto većeg nego 2019. Potrošači su umjesto na zabavu, rekreaciju i prijevoz trošili na automobile, održavanje automobila, uređenje doma i opremu za sport.
Trgovine s prehrambenim proizvodima i dalje profitiraju na tome što ljudi jedu kod kuće, a ne u restoranima. Prodaja svježeg voća i povrća u Njemačkoj u Aldiju, drugom najvećem evropskom maloprodajnom trgovačkom lancu, i dalje je veća nego obično, rekla je glasnogovornica firme.
Ali u Portugalu, gdje je zbog kontinuiranog porasta broja zaraženih od juna uveden djelomični karantin a turizam je značajno pao ugrozivši hiljade radnih mjesta, podaci za august upućuju na pad prodaje u trgovinama s prehrambenim proizvodima, po portugalskoj maloprodajnoj mreži APED.
„Potrošnja ne pada samo zato što se ljudi boje odlaska u trgovine”, rekao je čelnik APED-a Goncalo Lobo Xavier. „Zabrinuti su i za svoje finansije”.
