Bilo bi sjajno kada bismo svako veče mogli da odemo na spavanje u ranim večernjim satima i da ujutru ustanemo potpuno odmorni.
Međutim, svi znamo da mnogi od nas nemaju taj luksuz i da nam tempo života, kao i obaveze, često ne dozvoljavaju da odmaramo onako i onoliko koliko bismo to željeli.
Rijetko ko uspije da legne prije ponoći, a sigurni smo da znate kako izgleda buditi se sa neprijatnim osjećajima poput premorenosti i nedostatka energije.
Ipak, naučnici su brojnim istraživanjima utvrdili koliko je za zdravlje bitno zadovoljiti dva ključna faktora spavanja: količinu sna i održavanje dosljednosti u praćenju biološkog ritma.
Prema našoj biologiji, idealno je otići na spavanje u ranijim večernjim satima i ustati ranije ujutro. Ovakav raspored u skladu je s pojavom dnevne svjetlosti, usljed čega mnogi počnu osjećati umor odmah nakon zalaska Sunca.
Istraživanja su dokazala i da su ljudi najpospaniji između 13 i 15 sati poslijepodne i između 2 i 4 sata noću, a upravo je kvalitetan noćni san ključan za prevenciju preplavljujućeg osjećaja umora usred radnog vremena.
Za odrasle osobe preporuka je minimalno sedam sati noćnog sna, a u skladu s tim određuje se i najbolje vrijeme za odlazak na spavanje. Na primjer, ako morate da ustanete u 6 sati, vrijeme za odlazak na počinak je najkasnije u 23 sata.
Drugi važan faktor je dosljednost. Dakle, ako svaki dan liježete oko 23 sata, važno je da se ovog ritma držite i tokom vikenda. Kasan odlazak na spavanje tokom vikenda i duži ostanak u krevetu mogu značajno poremetiti ritam i kvalitet spavanja tokom nedjelje.