Putovanje prema vjerovanju u zavjere može započeti s hashtagom #SaveOurChildren u Instagram priči. Ili može započeti infografikom u bliještećem ružičastom fontu koja upozorava na "800.000 djece što svake godine nestaju u Sjedinjenim Američkim Državama" ili čak s IGTV klipom nekog influencera koji "samo postavlja pitanja kao zabrinuti roditelj".
Mnogo je načina da naiđete na glasine o mreži trgovine djecom koje kruže internetom, a prema posljednjim izvještajima, zabrinute i znatiželjne mogu odvesti do nečeg čudnijeg i opasnijeg QAnona, brzorastuće desničarske teorije zavjere, piše Vice.
Trenutačno se mnogo ljudi u SAD osjeća ponukano učiniti nešto dobro, nešto što čini razliku u svijetu koji se doima posebno strašnim. S obzirom na događaje u posljednjih godinu dana, prirodno je osjećati se loše i željeti nešto poduzeti, a borba protiv očiglednog zla trgovine djecom može se doimati kao način - možda čak i politički neutralan za one kojima je to važno - da se svijet učini boljim mjestom.
Kako uopće započeti razgovor?
Trgovina djecom trenutačno je vruća tema. Ali ne zbog toga što je u usponu, kao što bi društvene mreže možda htjele da povjerujete, nego zato što mainstream mediji žmire na rastući problem. Umjesto toga, raste moralna panika oko trgovine djecom, osnažena nedavnim porastom socijalne pravde na Instagramu i potpuno neutemeljenim glasinama da kompanija za namještaj Wayfair prodaje djecu na svojim web stranicama.
Iako pokret podizanja svijesti i zaustavljanja trgovine djecom nije potekao iz QAnona, prema izvještaju NBC Newsa, nedavni porast popularnosti ove teme proizlazi iz korisničkih računa grupa na Instagramu i Facebooku povezanih s QAnonom. Neki od sadržaja koji spadaju u ovu kategoriju, koje je istraživač Marc-André Argentino nazvao Pastel QAnonom, posebno su dizajnirani kako bi paniku učinili primamljivom, tako da što više ljudi naiđe na taj materijal i uključi se u pokret.
Ako je neko s kim ste bliski objavljivao o medijskom zataškavanju trgovine djecom, dijeleći zabrinjavajuću statistiku ili odjednom izražavajući nesrazmjeran bijes zbog djece u Netflixovim programima, možda biste trebali reagirati i reći nešto. No, ključno je kako započeti takav razgovor s obzirom na to da vjerovanje u tu vrstu dezinformacija nije utemeljeno u stvarnosti. Vice je razgovarao s dva stručnjaka za kultno deprogramiranje (koji su se složili da QAnon potpada pod kult) o tome kada i kako intervenirati kad voljena osoba ponese zastavu teorije zavjere.
Teško je oduprijeti se porivu da se protiv fantazije borite realnošću. Napokon, postoji dovoljno izvještaja o tome zašto su statistike o trgovini djecom u najmanju ruku dvojbene, zašto je skandal oko Wayfaira potpuno izmišljen i kako sve to dolazi iz QAnona. No, oba stručnjaka s kojima je Vice razgovarao bila su potpuno protiv ideje da se s nekim konfrontirate zagovarajući suprotna uvjerenja.
Svađa ne djeluje
"Većina ljudi pokušat će uvjeriti neku osobu da su njena uvjerenja pogrešna. Mnogi će pokušati poentirati bez stvaranja odnosa povjerenja i iskazivanja znatiželje za priču druge osobe", rekao je Steven Hassan, stručnjak za mentalno zdravlje, autor knjige The Cult of Trump (Trumpov kult) i osnivač centra Freedom of Mind Resource, te upozorio da bez uzajamnog poštovanja razgovor može biti potpuno prekinut.
Rick Ross, osnivač instituta Cult Education i autor knjige Cults Inside Out (Kultovi iznutra), dijeli Hassanovu zabrinutost zbog odbacivanja ljudi kroz argumentaciju.
"Ako su postali dijelom internetske zajednice, onda komuniciraju sa svojim istomišljenicima u svojevrsnom alternativnom svemiru koji stvaraju skupine poput QAnona. Oni se međusobno ohrabruju i razgovaraju o svojim individualnim situacijama s obitelji i prijateljima. Što god rekli nekome ko je uključen u takvo što, vrlo vjerovatno je to već čuo od drugih i vjerovatno je dobio upute kad prekine kontakt s vama", kaže Ross.
Izgubiti pristup osobi do koje vam je stalo, moglo bi značiti da ćete u budućnosti izgubiti priliku za intervenciju ako njena uvjerenja postanu još sumanutija. Dakle, svađa ne djeluje, ali to ne znači da temu treba izbjegavati. I Hassan i Ross naglašavaju moć postavljanja otvorenih pitanja koja ne osuđuju drugu osobu i iskrenog slušanja onoga što druga osoba ima za reći. Hassan smatra da su takvi angažman i povjerenje koje će stvoriti ključni za bilo kakav napredak.
Poštujte osobu, postavljajte joj znatiželjna pitanja
"Tehnika broj jedan je postavljanje dobrih pitanja s poštovanjem i znatiželjom te potom strpljivo iščekivanje odgovora. Možete pitati kako je ta osoba došla do trenutačnih uvjerenja. Kad je prvi put čula za to ili što je prvo pomislila? Već sam taj proces djeluje terapeutski", govori Hassan.
Ross predlaže da voljenu osobu pitate za linkove na stvari koje konzumira online: podcaste, videozapise na YouTubeu, objave na Twitteru i Instagramu i grupe na Facebooku. Dok pregledavate ovaj materijal, ističe Ross, trebali biste voditi bilješke kako biste bolje razumjeli o čemu se radi i shvatili kako je to utjecalo na voljenu osobu. To daje bolji uvid u ono što je potrebno poduzeti.
Umjesto da se osobi kaže kako je dopustila da bude uvučena u kult, Hassan sugerira da se u razgovoru spomenu druge skupine koje šire dezinformacije i koriste tehnike kontrole uma.
"U posljednje vrijeme često koristim NXIVM. Razgovor o tome možete započeti ovako: 'Što misliš o NXIVM-u i Keithu Raniereu? Kako tako pametni, talentirani i obrazovani ljudi, milijarderi i glumice dopuštaju da se otuđe od svojih bližnjih i čine takve stvari?'. Tako ćete ih pridobiti za mišljenje da se zaista radi o kultu i da to zaista uništava ljude", kaže Hassan za Vice.
Potom bi, smatra Hassan, trebalo biti lakše pokrenuti razgovore o tome kako funkcioniraju kultovi i druge toksične i štetne skupine te kako njima mogu biti indoktrinirani obični, pametni i zdravi ljudi. Treba dopustiti da se ove usporedbe slegnu, ne treba odmah tim osobama ukazivati da su i one u kultu i što trebaju učiniti sljedeće. Umjesto toga, dopustite im da sami donose zaključke, neka znaju da s vama mogu slobodno raspravljati o tome.
Pratite situaciju
Prolazi li vaš prijatelj ili bliska osoba kroz dvotjedne faze nakon kojih obično brzo zaboravlja neku temu? U tom slučaju Ross predlaže praćenje situacije kako stvari ne bi eskalirale.
"Može biti neugodno i uznemirujuće čuti nekoga do koga vam je stalo kako razgovara o zavjerama i fantastičnom svijetu s kojim se ne možete povezati, ali možda to zapravo ne šteti životu te osobe", ističe Ross.
Također je naglasio važnost istraživanja kako nova zajednica vaše voljene osobe zapravo funkcionira: "Nemojte nikoga osuđivati samo zato što neka skupina ima bizarna i čudna uvjerenja. Objektivnije sagledajte strukturu grupe, njenu dinamiku i ponašanje. Nije važno u što grupa vjeruje, nego kako se ponaša".
Iako ovo ne želi baš svako čuti, otklanjanje utjecaja online dezinformacija i zajednica koje se oko njih pojave oduzima ozbiljno vrijeme i energiju. Zato ne žurite s nekim zamišljenim rasporedom, fokusirajte se umjesto toga na kontakt i razgovor onoliko dugo koliko je potrebno da biste spoznali u što vjeruje osoba, odakle dobiva informacije, s kime komunicira i što pojačava njen novi i škodljiv svjetonazor. Tako ćete moći bolje odrediti kakva je akcija prikladna i kako se najbolje kretati prema cilju povratka te osobe u stvarnost.
Ross je primijetio da njegov proces izravne intervencije obično traje tri do četiri dana uz osmosatnu seansu na subjektu intervencije: "Ne možete samo proći kraj nekoga i reći mu kako je njegova priča lažna i da pročita neki drugi članak umjesto toga. Treba mnogo vremena da bi se takve stvari razotkrile na svim razinama".
Hassan se slaže da je vrijeme presudan faktor u osnaživanju osobe do koje vam je stalo da kritički preispita svoja uvjerenja: "Vrlo malo ljudi moguće je preobratiti u minuti, obično je to postupan proces. Ljudi padnu pod neki utjecaj tokom procesa pa je onda potreban proces i da se od toga odmaknu".
