Milioni ljudi godišnje pogođeni su napadima migrene. Otprilike 37 miliona ljudi, uključujući i odrasle i djecu, trpe ove jake glavobolje. Epizode, koje mogu biti vrlo iritantne, često imaju prepoznatljive okidače koji pridonose njihovom početku.
U nedavnoj studiji istraživači su proučavali potencijalne okidače migrene, koristeći jedinstvenu metodologiju koja je od sudionika zahtijevala da pedantno prate različite metrike na dnevnoj bazi, razlikujući je od prethodnih istraživanja.
Značajno je otkriće koje je pokazalo da su ljudi koji su uočili pad kvalitete sna noć prije pokazali 22 % veću vjerojatnost da će sljedećeg jutra doživjeti napad migrene.
Objavljena u časopisu Neurology, studija istražuje ključnu ulogu obrazaca spavanja u predviđanju i prevenciji migrene.
Studija na 477 sudionika
Studija, koja je obuhvatila raznoliku grupu od 477 sudionika u rasponu 7 – 84 godine, imala je za cilj razjasniti prediktivne faktore i potencijalne preventivne mjere za napade migrene korištenjem aplikacija za mobilne telefone i elektronskih dnevnika.
Sudionici su morali prijaviti svoje emocionalno stanje tokom dana, uključujući aspekte kao što su tjeskoba, raspoloženje, razina energije i stres, u elektronskim dnevnicima. Usto, bilježili su percipiranu kvalitetu i trajanje sna pomoću mobilnih aplikacija, dok su nosili aktigrafske monitore kako bi objektivno izmjerili obrasce spavanja.
Analiza prikupljenih podataka otkrila je korelaciju između percipirane kvalitete sna i fluktuacija energije te povećane osjetljivosti na napade migrene. Pojedinci koji su prijavili nižu kvalitetu sna imali su 22 % veći rizik od jutarnjih napadaja migrene, iako se ta povezanost nije proširila na popodnevne ili večernje glavobolje.
Zanimljivo je da su se pojavile razlike između percipirane i stvarne kvalitete sna mjerene aktigrafskim monitorima. Nadalje, niže razine energije prethodnog dana povezane su s 16 % povećanom vjerojatnošću jutarnjih napada migrene, dok su povišene razine energije u kombinaciji s povišenim razinama stresa povezane s 17 % povećanim rizikom od napada migrene poslijepodne ili navečer.
Uprkos istraživanju različitih emocionalnih stanja, uključujući depresiju i razinu anksioznosti, studija nije pronašla značajnu vezu između ovih faktora i vjerojatnosti napadaja migrene. Ovo neočekivano otkriće naglašava složeno međudjelovanje faktora koji pridonose pojavi migrene.
Preventivne mjere
Uvidi studije o ulozi spavanja i energetskih obrazaca u predviđanju migrene nude vrijedne implikacije za upravljanje ovim stanjem. Praćenjem ovih obrazaca, pojedinci s historijom migrena mogu poboljšati svoju samosvijest i učinkovito upravljati svojim stanjem te potencijalno smanjiti učestalost i ozbiljnost napadaja migrene.
Osim toga, studija naglašava značaj cirkadijalnog ritma u pojavi migrene, budući da poremećaj tog ritma može utjecati na osjetljivost pojedinca na glavobolje. Razumijevanje međudjelovanja između spavanja i migrene može informirati o razvoju učinkovitijih preventivnih mjera i olakšati prilagodbe ponašanja kako bi se smanjila učestalost glavobolje.
Usklađivanje dnevnih aktivnosti s cirkadijalnim ritmom, kao što je održavanje dosljednog rasporeda spavanja, može se pokazati korisnim u upravljanju simptomima migrene.