Problem gradnje nuklearnog odlagališta na Trgovskoj gori nije nastao jučer. Ali je prethodna dva dana predmet političkog previranja između SDS-a i SNSD-a. Prvi krive ministra Košarca što se ne zalaže dovoljno uz opasku da je Pelješac bio srpski nacionalni interes, što Trgovska gora nije. Krive ga i za nerad ekspertnog tima. U tom timu, SNSD-ov kadar kaže da je vezanih ruku. Ministar čak lopticu prebacuje na Ministarstvo vanjskih poslova, iz kojeg kažu da o tome ništa ne znaju. I dok se tako igraju gluhih telefona, na najvišem nivou dočekuju hrvatskog premijera, koji u Trgovskoj gori uopšte ne vidi problem.
“Ono što je važno, da imamo na umu opasnost. Ugroza ili bilo kakva zabrinutost građana za tu lokaciju, a s obzirom na vrlo pouzdane znanstvene informacije koje imamo, u biti ne postoji”, poručio je Plenković.
Ova izjava premijera Republike Hrvatske iz Bosne i Hercegovine je okarakterizirana vrlo bezobzirnom, ali i bezobraznom, jer je Hrvatski sabor imao izbor od sedam lokacija gdje bi moglo biti izgrađeno odlagalište nuklearnog otpada. Međutim, odlučili su se za lokaciju koja je na granici s Bosnom i Hercegovinom. Raniji zahtjev upućen iz Bosne i Hercegovine da Hrvatski sabor promijeni odluku je ignoriran, piše Federalna.ba.
“Neka ostane u Zagrebu taj otpad, gdje i stoji, ako nije opasan. Graditi dobrosusjedske odnose i skladište nuklearnog otpada na granici nije u duhu dobrosusjedskih odnosa. To nigdje u svijetu ne postoji”, istakla je Srebrenka Golić, ministrica za prostorno uređenje RS-a (SNSD).
Područje Čerkezovac na Trgovskoj gori gravitira jednu trećinu na teritoriji Hrvatske, a dvije na teritoriji BiH, što pretpostavlja i veću naseljenost, kaže ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, te dodaje da navodi hrvatskog premijera Andreja Plenkovića su “priča za naivne”. Sprečavanje gradnje odlagališta nuklearnog otpada mora biti prioritet svih institucija države BiH.
“Nama je važno da naši eksperti uđu na teritoriju Hrvatske, na lokalitet Čerkezovac, i da zajedno rade na isptivanju s hrvatskim sturčnjacima i zato nam treba angažman Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Ne trebaju najave da će oni nešto raditi i njihove analize već analize naših stručnjaka i nećemo se umoriti od načina da dođemo do toga”, navodi Košarac.
Uputili smo upit Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, ali iz Ministarstva ni riječi o ovoj temi. U međuvremenu, minisitrica Golić, koja je i članica ekspertnog tima, upozorila je na tromost rada pravnog tima u pogledu donošenja strategije koja je već trebala biti predočena Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Šanse za gradnju nuklearnog odlagališta su povećane.
“Na početku bi na ovoj lokaciji bilo skladištenje, a vjerovatno za nekoliko godina odlagalište ne samo nukelarnog otpada, to bi bilo i evropsko odlagalište i ko zna šta im je plan za kasnije”, upozorava Golić.
Izgradnja odlagališta nuklearnog otpada visokorizična je za živote ljudi, ali i floru i faunu ove regije, kažu naši sagovornici, pozivajući se na istraživanja seizmologa i geologa koji tvrde da je tlo Čerkezovca trusno, istog sastava kao tlo Petrinje.
“Radi se o hidrogeološki i geološki neistraženom području. Premijer može pričati o skladištenju i trendovima kako se radi u svijetu, da se to radi sigurno, ali ni on ni niko ne poznaje tu hidrogeologiju terena. Smatram da sama Hrvatska ne može da odlučuje o ovoj lokaciji s hidrogeološkog aspekta”, ističe Natalija Samardžija, hidrogeolog i član ekspertskog tima za Trgovsku goru.
Predočene činjenice ne zaustavljaju radove na tlu uz granicu naše zemlje. Bh. vlasti i dalje, čini se, nijemo posmatraju. Zato pitamo: je li iko dovoljno hrabar da spriječi svjesno ugrožavanje sigurnosti svojih građana?!
