Nakon pada u javnim i privatnim investicijama u prošloj godini, ova bi, ako je suditi prema projekcijama koje su izrađene nedavno, mogla donijeti stanoviti oporavak Vladinih, kao i investicija privatnog sektora, no pravi oporavak investicijskog ciklusa i povratak na razinu od prije pandemije očekuje nas 2022. godine. Večernji list imao je uvid u Program ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine za period 2021. - 2023., a u kojem su vlasti nabrojile aktivnosti koje namjeravaju poduzeti u idućem razdoblju u cilju oporavka ekonomije, pri čemu se predviđa kako će, počevši s ovom godinom, doći do rasta investicija.
U ovoj godini Vladine investicije tako bi mogle iznositi 916 miliona maraka, a što je rast od 7,9 posto u odnosu na 2020. godinu, kada su Vladine investicije bile pale na razinu od 836 miliona maraka.
U 2022. trebao bi uslijediti još veći rast pa bi Vladine investicije prešle razinu od milijardu maraka (1,03 mlrd. maraka). Koliko je kriza napravila štete ovom sektoru, jasno govori i podatak iz pretkrizne 2019. godine, kada su Vladine investicije iznosile 929 miliona maraka.
Oporavak bi trebao doživjeti i sektor privatnih investicija. Tako su procjene kako bi ove godine privatne investicije trebale iznositi više od 5,5 milijardi maraka, odnosno 5,59 milijardi KM. Iduće godine rast bi se trebao nastaviti, pa bi tako privatne investicije dosegle razinu od nešto više od 6 milijardi maraka (6,11 milijardi maraka).
Ukupno bi, dakle, iznos investicija u 2022. mogao prijeći 7 milijardi maraka.
Vlasti su u Programu ekonomskih reformi dale i općenitu procjenu oporavka investicijskog ciklusa te navele kako se u razdoblju 2021. - 2023. očekuje da bi mjerama fiskalne politike dio sredstava uštede po osnovi tekuće potrošnje trebao biti kanaliziran u svrhu jačanja investicijske potrošnje u Bosni i Hercegovini, a samim tim, uz poboljšanje poslovnog ambijenta, investicije bi, za razliku od prethodnih godina, mogle imati značajniji rast te samim tim i veći doprinos u očekivanom rastu BDP-a.
U periodu 2021. - 2023. godine u Bosni i Hercegovini tako se očekuje povećanje ukupnih investicija po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od oko 7,5% (2021. - 5,7 posto, 2022. - 8,7 posto te 2023. - 7,7 posto).
U ovom vremenskom okviru, osim povećanja privatnih investicija koje čine većinski dio ukupnih investicija (oko 85% ukupnih investicija), očekuje se i značajniji doprinos javnih investicija.
Pritom se smatra da bi napredak u procesu europskih integracija u kombinaciji s unaprjeđenjem poslovnog okužja kroz reformske procese moglo povećati zanimanje kako domaćih tako i stranih investitora za ulaganja u Bosnu i Hercegovinu.
S druge strane, s obzirom na strukturu i poziciju ekonomije BiH, smatra se kako će javne investicije predstavljati nešto važniju polugu za poticanje ekonomskog rasta u srednjem roku.
Projekti u okviru izgradnje cestovne infrastrukture i energetski projekti, kao i raspoloživost sredstava kod međunarodnih financijskih institucija, uz adekvatnu i pravodobnu provedbu istih, mogli bi rezultirati godišnjim povećanjem javnih investicija od oko l0%.
Istodobno, u kontekstu privlačenja stranih investicija treba promatrati i poteze prema kojima bi došlo do unaprjeđenja poslovnog ambijenta kroz reforme.
U kontekstu Federacije jedan od koraka koji idu u smjeru olakšavanja poslovanja sadržan je u izmjenama federalnog zakona i dopunama Zakona o gospodarskim društvima koji okreće novu stranicu za sve one koji bi željeli investirati u veći entitet, bilo da je riječ o domaćim gospodarstvenicima ili se radi o stranom kapitalu.
Najvažnije novosti tiču se upravo skraćivanja vremena i broja potrebnih procedura za registraciju kompanije. Oba entiteta pak, kroz zajednički set socioekonomskih reformi, preuzela su obvezu pojednostavljenja i usklađivanja postupaka registracije poduzeća te procedura izdavanja dozvola.
