Iako u cijeloj Bosni i Hercegovini danas preovladava vedro i sunčano vrijeme kvalitet zraka je nezdrav na području brojnih gradova širom Bosne.
Prema mjerenjima u 11.00 sati zrak je vrlo nezdrav za stanovništvo na području Ilijaša, gdje je indeks kvaliteta zraka iznosio 255.
U takvim uvjetima upozorava se stanovništvo da su kod osoba s respiratornim oboljenjima poput astme moguća značajna pojačanja simptoma i intenziteta bolesti. Povećana vjerovatnoća negativnih posljedica po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva.
Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji, moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka vani. I svi ostali morali bi izbjegavati produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Zrak je također nezdrav na području glavnog grada BiH gdje je indeks kvaliteta zraka u 11.00 sati iznosio 198, te u Banjoj Luci u kojoj je indeks kvaliteta zraka iznosio 193, Hadžićima i Zenici, u kojima je indeks kvaliteta zraka iznosio 188 i 184.
Zrak je također nezdrav na području Visokog, Vogošće, Kaknja, Travnika, Bihaća u kojima se indeks kvaliteta zraka kretao od 167, koliko je izmjereno u Bihaću, do 180 u Visokom.
U tim kao i drugim sredinama sa nezdravim zrakom moguća je pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.
Plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti, dok bi produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.
Kvalitet zraka jutros jedino je dobar na području Mostara gdje je indeks kvaliteta zraka u 11.00 sati iznosio 29.
Podaci o kvalitetu zraka na području BiH prikupljaju se sa zvaničnih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravsto Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH.
Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).
PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra ili mikrona (μg) pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam. One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugalj i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.
