Monografija "Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću" autora Hrvoja Mandića predstavljena je u srijedu u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.
- Riječ je o proširenoj doktorskoj disertaciji u koju sam utrošio preko 10 godina istraživanja. Knjiga sadrži pregršt događaja od 1939. do 1945. godine, obrađenih na nekoliko bitnih poglavlja. Knjiga ukupno posjeduje 22 poglavlja, zaključak, literaturu, sažetak na engleskom jeziku na kraju, te kazalo imena - kazao je Mandić.
Naglasio je kako nije bilo lako pronaći sav materijal za ovo djelo.
- To je jedna priča za sebe i mogao bih objaviti jednu manju knjigu o tome kako sam dolazio do podataka, jer praktički sam sastavljao krhotine na sve strane, ali uspio sam. Obradio sam većinu gradiva vezano za Drugi svjetski rat u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu i Državnom arhivu u Splitu, kao i u Arhivu Hercegovačko-neretvanske županije. Tu je bio i Vojni arhiv u Beogradu, a pomogli su mi i profesori iz Washingtona, ali najveća pomoć mi je zapravo bila od Vicepostulature postupka mučeništva "Fra Leo Petrović i 65 subraće" na čelu s fra Miljenkom Stojićem koji mi je dao uvid u dio gradiva i to je temelj ove doktorske disertacije - kazao je Mandić.
Dodao je kako će ova literatura dati neki novi pogled na sve događaje koji su se dogodili prije nešto više od 75 godina.
- Ova monografija sigurno nije kraj, nakon ovoga ljudi će se opustiti i prihvatiti nove izazove i nastaviti istraživati i pisati o mnogim temama koje još nisam uspio dokučiti ni rasvijetliti, jer još uvijek nemamo pristup cjelovitom arhivskom gradivu - kazao je Mandić.
Istaknuo je kako znanost daje odgovore na mnoga pitanja te nas najviše približava istini.
- Sporovi o tome koliko je hercegovačka franjevačka provincija u 2. svjetskom ratu i poraću nastradala i tko je glavni krivac za sve te događaje će se voditi dok se jedan dan ne objavi znanstveno djelo, poput ovoga. Kada je ono izašlo jednostavno su sporovi i polemike utihnuli jer je to sve do sada bilo na nekakvoj medijskoj, obavještajnoj razini, ali bez znanstvene činjenice, a upravo nam znanost daje odgovore na mnoga pitanja i najviše nas približava istini za kojom svi tragamo i kojoj težimo. Jednom kad se stavi znanstveni pečat na problematiku pokolja hercegovačkih franjevaca, i općenito hercegovačkih franjevaca, onda iz dnevnog političkog govora i javnog diskursa nestaju sve te polemike jer je tema znanstveno obrađena. To i je cilj znanosti, da se iz javnog prostora bace sve spekulacije, konstrukcije stvarnosti i da znanost da svoj završni odgovor na sva ta znanstvena pitanja - kazao je autor.
Mandić je naglasio kako je za sve nemile događaje u Hercegovini u Drugom svjetskom ratu i poraću kriv Josip Broz Tito.
- Tito je naredio sve pokolje hercegovačkih franjevaca, ne samo njih, nego i političkih neistomišljenika. Koristio je svoje najbliže suradnike poput šefa OZNA-e Aleksandra Rankovića, a OZNA je dalje imala svoje specijalne postrojbe poput Korpusa narodne obrane Jugoslavije i manje-više ta dvostruka crta zapovijedanja je vladala na terenu i do političkih uklanjanja Aleksandra Rankovića cijelo vrijeme je zapravo trajao 2. svjetski rat. Možemo reći da poraće nije završilo 1945. godine nego je ono u Hercegovini nastavljeno do 1966. godine i tek tada se okončavaju svi politički procesi i progoni i nastupa vrijeme sistematizacije i mirenja Komunističke partije Jugoslavije. Možemo reći da je to trenutak kada Partija preuzima sve segmente društva - kazao je Mandić.
Knjigu je osim autora predstavila i Anita Martinac.
- Ova monografija ima 495 stranica, 2.012 fusnota, preko 700 imena u kazalu imena, impozantan izvor literature i arhivske građe, što potvrđuje činjenicu da je Hrvoje Mandić doista pristupio studiozno, kao i da je ovo vrijedno djelo neophodno i hrvatskoj javnosti i historiografiji. Objavljivanjem ovog djela i njegovim publiciranjem u javnosti mislim da će mnogo onih postavljenih pitanja biti odgovoreno. Inače, organizator večerašnjeg predstavljanja je Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH i mi smo u sklopu obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarizama prepoznali ovo djelo i doista je bilo značajno uklopiti ga u naš program. S Mandićem smo surađivali i prije, a ovo je kruna naše suradnje - istaknula je Martinac.
Glazbeni dio programa svojim nastupom obogatila je Lucija Zovko.
