Hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija objavila je šesti po redu godišnji izvještaj o sigurnosti u Hrvatskoj. U njemu se navodi da je situacija stabilna i da trenutno ne postoje naznake značajnije destabilizacije sigurnosnih prilika, prenosi Index.
Ipak, naglašava se kako je jugoistočno susjedstvo Hrvatske "još opterećeno brojnim sigurnosnim, političkim, privrednim i društvenim izazovima" te da takve prilike otvaraju prostor za "djelovanje izvanjskih aktera, posebno država čiji se interesi i pogledi ne podudaraju s euroatlantskom perspektivom ovih prostora".
Balkanska ruta i dalje je glavna za švercovanje heroina u Evropu
Ističe se i da je "transnacionalni organizirani kriminal" snažan na jugoistoku Evrope (tzv. balkanska ruta i dalje ostaje glavna ruta za dovoz heroina u Evropu, a vrlo je značajna i za krijumčarenje marihuane) te da je još prisutna teroristička prijetnja Evropi, odnosno da "povratak boraca ISIL-a u matične evropske države predstavlja osobit rizik za sigurnost". Prošle godine u države hrvatskog jugoistočnog susjedstva vratilo se 136 osoba iz Sirije, od kojih je najmanje 12 boraca ISIL-a, dok su ostalo uglavnom žene i djeca.
U izvještaju stoji i da se preko teritorija Hrvatske "stalno odvijaju pokušaji krijumčarenja oružja prema zapadnoj Evropi, što je spriječeno više puta tokom 2019." te se naglašava da u kontekstu krijumčarenja oružja "postoji stalni rizik od pokušaja krijumčarenja roba koje mogu poslužiti kao komponente oružja za masovno uništenje".
Raste kibernetizacija
Značajan je i porast kibernetizacije sigurnosno-obavještajne aktivnosti, odnosno sve je veći broj sigurnosnih ugroza u kibernetičkoj sferi. U izvještaju stoji da je u prošloj godini "Centar za kibernetičke tehnologije SOA-e detektirao i zaustavio pet sofisticiranih kibernetičkih napada, među kojima su bili i napadi na Ministarstvo odbrane te Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova".
Naglašava se i da je Evropska unija nedavno prvi put uvela sankcije protiv ruskih, kineskih i sjevernokorejskih hakera i kompanija, među kojima je i ruska vojna obavještajna služba GRU. I dalje je primjetna prisutnost informacijskog djelovanja prema Hrvatskoj "tako da se u informacijski i medijski prostor plasiraju fragmentirani podaci, lažne i iskrivljene vijesti kojima se pokušava nametnuti viđenje nekog događaja i/ili mijenjati svijest ili stavove kod javnosti".
U Hrvatskoj nema antiimigracijskog ekstremizma
Uprkos ukupnom smanjenju na nivou Evrope, u posljednje se tri godine ipak povećava broj migranata na balkanskoj (istočnomediteranskoj) ruti preko koje se najveći broj migranata i izbjeglica pokušava prebaciti u zapadnu Evropu preko teritorija Hrvatske. To ujedno znači i da je "balkanska ruta vrlo atraktivna za organizirane kriminalne skupine krijumčara migranata".
Prema podacima Frontexa, tokom 2019. godine na balkanskoj je ruti detektirano više od 82 hiljade ilegalnih migranata, što je porast od oko 46% u odnosu na 2018., kada ih je bilo oko 56 hiljada. Usprkos tome, naglašava se da u Hrvatskoj ne postoji antiimigracijski ekstremizam.
Općenito se naglašava kako u Hrvatskoj niti jedan oblik ekstremizma "nema snagu ni podršku javnosti", odnosno da su "ekstremističke skupine malobrojne i neorganizirane". Povremeno se događaju "međusobni obračuni ekstremnih pripadnika navijačkih skupina koji narušavaju javni red i mir" te koji ponekad "poprimaju formu međuetničkih sukoba".
SOA je prošle godine obavila ukupno 6241 sigurnosnu provjeru te o svim važnijim situacijama i sigurnosnim procjenama državnom vrhu dostavila po 440 analitičkih uradaka. U istoj godini proračun SOA-e iznosio je oko 398 miliona kuna (103.204.552 KM). SOA nastavlja zapošljavati te naglašava da svake godine nakon objave godišnjeg izvještaja zaprimi hiljade prijava za posao.
