Dolazak predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi na Tajvan, što je ujedno prva posjeta nekog dosad najvišeg američkog zvaničnika tom otoku otcijepljenom od Kine nakon 25 godina, stvorio je visoku napetost ne samo između Kine i Tajvana, već mnogo više između Kine i Sjedinjenih Američkih Država, koje važe za političkog zaštitnika tog otoka.
Kina je u utorak najavila "ciljano djelovanje" svoje vojske kao odgovor na posjetu Pelosi Tajvanu koji pojačava napetost između dvije država.
Svrha vojne operacije je "odlučno braniti državni suverenitet i teritorijalnu cjelovitost te odlučno spriječiti upletanje izvana i separatističke pokušaje usmjerene prema neovisnosti Tajvana", rekao je Wu Qian, glasnogovornik kineskog ministarstva odbrane.
Kineska vojska stavljena je u stanje visoke pripravnosti, dodalo je ministarstvo, prenosi Net.hr.
Kineski šef diplomatije Wang Yi ranije u utorak je rekao da se američki političari "igraju vatrom" kad je riječ o statusu Tajvana i da "to neće izaći na dobro".
Kina vidi Tajvan kao otcijepljenu pokrajinu koja će na kraju ponovno morati biti pod kontrolom Pekinga. Tajvan, međutim, sebe vidi kao neovisnu zemlju, s vlastitim ustavom i demokratski izabranim čelnicima, piše BBC donoseći kratak pregled burnih odnosa Kine i Tajvana.
Gdje je Tajvan?
Tajvan je otok udaljen otprilike 160 kilometara od obale jugoistočne Kine. Nalazi se u takozvanom "prvom lancu otoka", koji uključuje teritorije SAD-u prijateljskih zemalja ključnih za američku vanjsku politiku.
Kada bi Kina preuzela Tajvan, neki zapadni stručnjaci sugeriraju da bi mogla slobodnije iskazivati svoju moć u zapadnopacifičkoj regiji i zaprijetiti američkim vojnim bazama, čak do Guama i Havaja. No, Kina insistira na tome da su joj namjere isključivo miroljubive.
Je li Tajvan uvijek bio odvojen od Kine?
Historijski izvori govore da je otok prvi put došao pod potpunu kinesku kontrolu u 17. stoljeću kada je njime počela upravljati dinastija Qing.
Zatim su 1895. predali otok Japanu nakon poraza u prvom kinesko-japanskom ratu. Kina je ponovno osvojila otok 1945. godine, nakon što je Japan izgubio Drugi svjetski rat.
Ali, u Kini je tada izbio građanski rat između nacionalističkih vladinih snaga predvođenih Čang Kai-šekom i Komunističke partije Mao Zedonga.
Komunisti su pobijedili 1949. i preuzeli kontrolu u Pekingu. Čang Kai-šek i preostali članovi nacionalističke stranke Kuomintang tada su pobjegli na Tajvan, gdje su vladali sljedećih nekoliko decenija.
Kina ovo ističe kako bi pokazala da je Tajvan izvorno bio kineska pokrajina. Ali, Tajvanci ukazuju na istu povijest kako bi tvrdili da nikada nisu bili dio moderne kineske države koja je prvi put formirana nakon revolucije 1911. godine ili Narodne Republike Kine uspostavljene pod Maom 1949. godine.
Trenutno samo 13 zemalja i Vatikan priznaju Tajvan kao suverenu državu. Kina vrši značajan diplomatski pritisak na druge zemlje da ne priznaju Tajvan ili da učine bilo što što podrazumijeva priznanje.
Tajvanski ministar odbrane rekao je da su odnosi s Kinom najgori u posljednjih 40 godina.
Može li se Tajvan odbraniti?
Kina bi mogla pokušati izvesti "ponovno ujedinjenje" nevojnim sredstvima poput jačanja ekonomskih veza.
Međutim, u bilo kakvom vojnom sukobu, kineske oružane snage bile bi uveliko nadmoćnije od tajvanskih. Kina troši više od bilo koje zemlje, osim SAD, na odbranu i mogla bi se osloniti na ogroman raspon sposobnosti - od pomorske moći do raketne tehnologije, zrakoplova i cyber napada.
U otvorenom sukobu, smatraju neki zapadni stručnjaci, Tajvan bi u najboljem slučaju mogao usporiti kineski napad pokušavajući spriječiti iskrcavanje kineskih amfibijskih snaga na obalu te uzvratiti gerilskim napadima čekajući vanjsku pomoć. Ta bi pomoć mogla doći od SAD koji prodaje oružje Tajvanu.
Do sada je američka politika "strateške dvosmislenosti" značila da SAD namjerno nijsu bile jasne oko toga hoće li i kako braniti Tajvan u slučaju napada.
Diplomatski, SAD se trenutno drži politike "jedne Kine", koja priznaje samo jednu kinesku vladu - u Pekingu - i ima formalne veze s Kinom, a ne s Tajvanom.
No, u maju se činilo da je američki predsjednik Joe Biden očvrsnuo stav Washingtona.
Upitan hoće li SAD vojno braniti Tajvan, Biden je odgovorio:
"Da".
Bijela kuća do danas insistira na tome da Washington nije promijenio svoje stajalište.
