Hrkanje je u većini slučajeva sasvim uobičajena pojava koja može biti neugodna uglavnom našim partnerima jer im onemogućava da spavaju u miru i tišini. Isto tako, kao posljedica starenja s godinama kod ljudi dolazi do dodatnog opuštanja mišića grla i jezika, što povećava sklonosti za hrkanje.
No ponekad ono može ukazivati na određene zdravstvene probleme koje bismo trebali liječiti kako ne bi prerasli u hronična stanja ili nešto još gore. Kako upozoravaju ljekari, osoba koja hrče mogla bi imati neke od sljedećih problema sa zdravljem koji podrazumijevaju:
opstruktivnu apneju u spavanju
bolesti srca i/ili kardiovaskularnog sistema
pretilost
hipotireozu ili usporeni rad štitnjače
devijaciju septuma
polipe u nosu
probleme sa sinusima.
Mnoge ljude zanima trebaju li se javiti ljekaru ako imaju problema s hrkanjem. Iako najčešće nije ništa opasno, dobro je obaviti pregled kako bi se isključili svi ostali eventualni uzroci, naročito ako je do hrkanja došlo naglo ili ono ometa naše svakodnevno funkcioniranje.
Pad koncentracije kisika u krvi, koji se događa sa svakim zastojem disanja (ataka sleep apneje) u snu može dovesti do problema u radu srca, aritmije, povišenja krvnog pritiska pa i zatajivanja srca i moždanog udara, ali i psihičkih smetnji, smetnji koncentracije, smetnji ponašanja, razdražljivosti i sl. Glasno hrkanje koje uslijedi nakon svakoga takvog zastoja disanja u snu jedan je od simptoma bolesti koju zovemo OSAS i posljedica je postojanja zapreke strujanju zraka (udahu) u zračnom putu kroz nos i/ili ždrijelo zbog poremećene anatomije i funkcije nosa, ždrijela i mekog nepca.
Zvuk hrkanja potječe od zračnog vrtloženja nastalog zbog zapreke i posljedičnih vibracija mlohavog tkiva mekog nepca i obimnih sluzničnih nabora u dijelu zračnog puta (od mekog nepca sa slabom potporom do suženog ždrijela iza korijena jezika). Mase u ždrijelu, naprimjer uvećane tonzile (mandule) koje sužavaju dišni put, pridonose pojavi hrkanja. Kod djece je hrkanje gotovo uvijek posljedica uvećanih nepčanih tonzila i adenoida (tzv. treće mandule). Smetnje disanja kroz nos (upale, devijacija nosne pregrade) pridonose težem prolazu zraka kroz dišni put i hrkanju, a naglo uvećana tjelesna težina (pretilost) s masom masnog tkiva na vratu izaziva to suženje.
Klinički pregled specijaliste za bolesti uha nosa i grla (otorinolaringologa) utvrdit će točan razlog i mjesto zapreke disanju, provesti obradu u suradnji s neurologom (polisomnografsko ispitivanje u snu) i odrediti liječenje.
