Odluka Predsjedništva BiH da za konzula u Konzulatu BiH u Rijeci imenuje Milana Tegeltiju, osobu sa crne američke liste na kojoj je završio zbog korupcije u pravosuđu, izazvala je burne reakcije u našoj zemlji, ali i u susjendoj Hrvatskoj gdje su se mediji raspisali o biografiji novoimenovanog konzula koji bi trebao doći na službovanje u njihovu zemlju.
Podsjećaju hrvatski mediji na sve afere u kojima je učestvovao Milan Tegeltija u BiH najpoznatiji po aferi "Potkivanje" i snimku objavljenom u javnosti iz kojeg se moglo čuti da obećava zaposlenje jedne sutkinje dok je bio na funkciji predsjednika VSTV-a BiH.
Kakva će biti odluka i poruka Hrvatske?
No, BiH bi od sramote da je u jednoj zemlji -članici EU predstavlja korumpirana i osoba sa nizom sankcija i zabrana izrečenih od vlasti Sjedinjenih Američkih Država mogla spasiti zemlja primateljica, u ovom slučaju Hrvatska.
I to na način da ne odobri Milanu Tegeltiji egzekvaturu-dozvolu za obavljanje funkcije konzula.
Odluku o davanju ili nedavanju dozvole Tegeltiji, sudeći prema odredbama Zakona o vanjskim poslovima Hrvatske , donijet će predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, a takva odluka se donosi na prijedlog hrvatskog ministra vanjskih poslova, u ovom slučaju Gordana Grlića Radmana.
Odbijanjem prijedloga da Tegeltija dobije dozvolu za funkciju konzula, Hrvatska bi poslala snažnu poruku o poštivanju načela EU o borbi protiv korupcije i iskazala jasno protivljenje tome da osoba sankcionirana zbog korupcije i to dok ej bila na jednoj od najvažnijih pravosudnih funkcija u BiH dobije dozvolu za vršenje diplomatskih aktivnosti na teritoriji EU.
Takav stav Hrvatske bi trebao biti i obavezujući za tu zemlju jer je ona potpisnica brojnih međunarodnih sporazuma i drugih akata sa SAD, a iz kojih se iščitava i odbijanje poslovanja ili saradnje sa sankcioniranim osobama.
Inače, Hrvatske je krajem prošle godine donijela Zakon o mjerama ograničenja s kojim se uređuje primjena, provođenje i nadzor nad primjenom mjera ograničavanja koje se u Republici Hrvatskoj provode na osnovu obvezujućih pravnih akata Evropske unije, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija, kao i mjera ograničavanja koje donosi sama Hrvatska.
Test za Milanovićevo i Dodikovo prijateljstvo
Ako se ovaj zakon posmatra u kontekstu pravnih akata EU od kojih neki sadrže i podršku sankcijama koje uvode SAD-e, onda bi odluka o omogućavanju Tegeltiji da bude konzul u Hrvatskoj bila još skandaloznija.
Međutim, postavlja se i pitanje da li će Zoran Milanović, hrvatski predsjednik, u ovom slučaju progledati kroz prste Tegeltiji i na taj način učiniti uslugu Miloradu Dodiku, čiji je Tegeltija bio savjetnik, ali i intimus.
Poznato je naime da su Milanović i Dodik veoma bliski posljednjih godina i da je aktuelni hrvatski predsjednik veliki obožavatelj Dodika i njegove politike.
Vjerovatno je da je na tu podršku Dodik i računao kada je preko Željke Cvijanović, članice Predsjedništva BiH, na dnevni red sjednice kolektivnog šefa države stavio imenovanje opskurnog Milana Tegeltije.
Zbog očekivane podrške od Milovanovića, Dodik je za Tegeltiju i izabrao jednu od bh. diplomatskih misija u Hrvatskoj, jer zna da njegovom bivšem savjetniku u nekoj od drugih evropskih zemalja ne bi dozvolili da obavlja diplomatske poslove.
Iako nijedna zemlja primateljica nije dužna obrazlagati razloge, ukoliko ne odobri agreman nekom stranom diplomati , imenovanje ili neimenovanje Tegeltije, svakako je test Milanovićevog i Dodikovog prijateljstva.
Milan Tegeltija je sam na društvenim mrežama potvrdio da je izabran za konzula, s čime je već prekršio jednu od osnovnih diplomatskih normi, a to je da osobe izabrane za ambasadora ili konzula nikada to ne objavljuju dok ne dobiju agreman ili egzekvaturu od zemlje primateljice.
Izgleda da je to neko u međuvremenu Tegeltiji i rekao, pa je objavu o imenovanju obrisao sa društvenih mreža.
