Pitanje svih pitanja ovog desetljeća, pitanje koje bi moglo stoljeće, za koje smo smatrali da će biti stoljeće rasta i napretka nakon što je prošlo donijelo dva najstrašnija rata u historiji, pretvoriti u sumrak civilizacije.
Hoće li Narodna Republika Kina krenuti vojnim putem pripojiti “odmetnuti” otok, Republiku Kinu na Tajvanu? Hoće li iskoristiti neizvjesnost nastalu ruskom agresijom na Ukrajinu pa se odvažiti na napad dok je Zapad zabavljen zapadnim dijelom Eurazije? Ili će čekati da sukob u Ukrajini završi, izvući poučke, redefinirati doktrine i strategije te čekati pravi trenutak za napad? Ili će od svega odustati, piše Jutarnji list.
Tekstova na tu temu bilo je i bit će mnogo, a u posljednje vrijeme u prvi plan iskaču dva. CNN je objavio analizu u kojoj, prema naslovu, zaključuje da NR Kina ima dovoljnu moć da zauzme RK na Tajvanu, a Foreign Affairs se pita što Beijing (Peking) uči iz rata u Ukrajini.
Složena vojna operacija
CNN zaključuje da SAD i saveznici vrlo vjerovatno nisu u stanju zaustaviti NR Kinu u osvajanju Tajvana. Uz ogradu da bi rat imao izuzetno visoku cijenu u krvi.
Napominjem da kasnije u tekstu, kad autori Brad Lendon i Ivan Watson citiraju stručnjake, nitko ne iznosi tako očit zaključak.
CNN razlaže na dijelove scenarij napada. Prvi je s mora. NR Kina ima brojčano najveću ratnu flotu na svijetu (više od 300 ratnih brodova, SAD je na oko 280), a autori tomu dodaju obalnu stražu i pomorsku miliciju, navodno ribarske brodove koji imaju i vojnu ulogu. Sila je to koja još nije jednaka više od hiljadu lađa s koliko je Agamemnon krenuo u rat protiv Troje, ali impresivna. Nevolja je što bi brodovi trebali djelovati borbeno istodobno prevozeći trupe koje bi pokrenule kopnenu invaziju. Napadač mora imati tri puta više vojne sile od branitelja. Otok ima 450.000 vojnika pod oružjem, Beijing bi preko mora trebao prebaciti milion vojnika. Narodnooslobodilačka vojska Kine nije dovoljno uvježbana za opsežne zračne desante pa oni mogu biti samo sporadični.
Potrebno je i osigurati sigurne logističke linije, a David Sacks u Foreign Affairs (FA) naglašava da je Beijing vidio s kojim se logističkim problemima suočila Rusija tokom kopnenog napada. Vrijedi podsjetiti na izjavu koja se pripisuje američkom generalu Omaru Bradleyu: Amateri pričaju o strategiji, profesionalci o logistici. Tajvanski je tjesnac širok 117 kilometara i velik je pothvat prebaciti vojnu silu. “I pomisao na kinesku invaziju na Tajvan sugerira masakr kineske mornarice", rekao je za CNN Phillips O'Brien, profesor strateških studija na Univerzitetu St. Andrews u Škotskoj. RK na Tajvanu se opskrbio jeftinim i učinkovitim protubrodskim projektilima, sličnim raketama Neptun kojima je Ukrajina potopila rusku krstaricu Moskva u Crnom moru u aprilu.
'Operacija može trajati sedmicama'
Protivno zaključku CNN-a, Howard Ullman, bivši časnik američke mornarice i profesor na Američkom mornaričkom ratnom koledžu, napisao je u februaru eseju za Atlantic Council da bi operacija trajala sedmicama i da unatoč pomorskoj snazi, NR Kini "jednostavno nedostaju vojni kapaciteti i efektivi za pokretanje amfibijske invazije na Tajvan u punom opsegu u doglednoj budućnosti". Prema ranije objavljivanim procjenama američke obavještajne službe, NR Kina bi do 2025. godine mogla imati dostatne snage za napad.
Stručnjaci koje CNN citira navode da bi SAD mogao imati problema ako krene u odbranu Tajvana jer Beijing raspolaže s 2000 projektila koji su kreirani da nanesu najveću moguću štetu američkoj mornarici, a među njima se ističu tzv. ubojice nosača aviona. Profesor O’Brien smatra da bi zbog toga trebalo dobro promisliti je li pametno slati borbenu skupinu nosača blizu kineske obale. Kontraadmiral Jeffery Anderson, zapovjednik borbene skupine nosača, nedavno je za CNN rekao kako su njegovi brodovi više nego spremni nositi se s vrstom projektila koje su potopile Moskvu. "Jedna stvar koju znam o našim američkim brodovima je da su izuzetno sposobni opstati. Ne samo da su smrtonosni, već imaju iznimnu sposobnost opstanka", rekao je.
David Sacks u FA iznosi važnu argument, pitanje logističke opskrbe Tajvana tokom invazije. Ukrajina je naslonjena kopnom na saveznice, Poljsku prije svega, preko koje stiže vojna i ostala pomoć. Kineski bi napad bio usmjeren na zapadnu stranu Tajvana, okrenutu prema kontinentu, što otvara mogućnost logističke pomorske linije prema istočnoj strani, ali one moraju krenuti s udaljenih Japana ili Filipina. I zato, preporučuje, vlada u Taipeiju mora imati dovoljno oružja, hrane, lijekova i medicinskih potrepština te energije da može izdržati prvi nalet kineskog udara. A skladišta trebaju biti dislocirana kako ne bi postala metom prvog udara. Bez toga je otok osuđen na poraz, zaključuje.
Razraditi taktiku asimetrične odbrane
Izgledno je da bi NR Kina vrlo brzo uspostavila kontrolu zračnog prostora. Raspolaže s oko 1600 borbenih aviona, a Tajvan ima manje od 300. Ali, i tu vrijedi iskustvo iz Ukrajine gdje Rusija nije uspjela potpuno zavladati zračnim prostorom iako je disproporcija bila još i veća. Zasluga za to se pripisuje američkim protuzračnim sistemima Stinger kojih ima i na Tajvanu.
