Hiljade ljudi opsjelo je nizozemsko selo u potrazi za nacističkim blagom. Ogorčeni stanovnici Ommerena apelirali su na tragače za blagom da se drže podalje od njihovog sela nakon što ih se sva sila sručila u mirno mjesto. Nadaju se da će pronaći dragocjenosti koje su navodno ondje sakrili nacisti tokom Drugog svjetskog rata, piše BBC.
Potragu za blagom pokrenula je jedna stara karta za koju se vjeruju da otkriva gdje su njemački vojnici zakopali kutije za municiju pune opljačkanih dijamanata, rubina, zlata i srebra. Rukom crtana mapa na kojoj je istaknut i crveni ‘X‘ bila je dijelom spisa koji je prošle sedmice Nizozemski državni arhiv učinio dostupnim javnosti.
Kad su nakon 75 godina tajnosti objavljeni dokumenti, među njima je bila i mapa iz koje se vidi da je u Ommerenu, mjestašcu u istočnoj nizozemskoj pokrajini Gelderland, možda zakopano blago.
Sad kad su otkrivene nove tajne, u ljudima se probudio interes
Selo se tokom rata nalazilo nedaleko fronte tokom operacije Market garden 1944. kad je izveden smion zračni pokušaj stvaranja kopnene rute prema sjevernoj Njemačkoj.
No sada se u Ommerenu pojavila masa dokaza o neovlaštenim iskapanjima.
Odbačena poljoprivredna oprema koja je vjerojatno aktivirala detektore metala porazbacana je oko svježe iskopanih kratera po okolnim njivama i šumama.
‘Doselio sam se ovdje zbog mira i tišine‘, kazao je Sander, stanovnik sela kojeg su novinari zatekli kako šeće psa. ‘No sada cijeli svijet zna za nas.‘
Ljudi mu kucaju na vrata i traže upute kako doći do skrivenog blaga. Čak je vidio i grupu mlađih ljudi kako kopaju.
‘Ovo mjesto je bogato historijom‘, kaže Sander.
‘Onu bijelu vilu su svojedobno okupirali nacistički časnici. Sad kad su otkrivene nove tajne, u ljudima se probudio interes.‘
Dokumenti s kojih je skinuta oznaka tajnosti uključuju i svjedočanstvo njemačkog vojnika koji kaže da je banka u obližnjem gradu Arnhemu 1944. godine pogođena bombom. Nakon čega se sve što je bilo u trezoru rasulo okolicom - nakit, kovanice, drago kamenje i zlatni satovi.
Trojica ili četvorica njemačkih vojnika strpali su u džepove koliko su mogli. A ostalo su spremili u kutiju od municije i kutije za hljeb - najsigurnije spremnike do kojih su mogli doći.
Kasnije, u posljednjim sedmicama rata, njemački su se osvajači povlačili, a vojnici su, čini se, odlučili zakopati blago.
Blago iz bombardirane banke
Nakon rata je nizozemski institut pokušao pronaći imovinu koju su nacisti ukrali te su naišli na priču mladog njemačkog vojnika Helmuta Sondera. On je kazao kako je na svoje oči vidio gdje je blago zakopano i izradio mapu.
Vrijednost navodnog blaga je tolika da ga je nizozemska vlada u nekoliko navrata pokušala pronaći.
Stanovnica Ommerena, Petra van Dee (42), ljutita je što je Nizozemski nacionalni arhiv pustio informaciju zbog koje se njezina i mnoge druge obitelji sada osjećaju ugroženo.
‘Ne mogu spavati. Jedna rupa koju su iskopali u mojem vrtu ovoliko je duboka‘, kaže ona pokazujući otprilike do nivoa prsa.
Kroz prozor je vidjela i novinare opremljene mikrofonima, ali i detektorima metala.
Njezine susjede budili su potpuni stranci sa svjetiljkama pričvršćenima na glave, žustro tijekom noći prekapajući lopatama po njihovim vrtovima.
Petra želi da se tragači za blagom drže podalje. ‘Maknite se s tuđih imanja, nemate što ovdje tražiti‘, kaže.
Mapa s blagom i ostali dokumenti decenijama su bili zakopani duboko u Nacionalnom arhivu i do njih su mogli doći samo oni koji tamo rade. No sada, arhiv je pun ljudi.
‘Nisam to očekivala‘, kaže Annet Waalkens, savjetnica za slobodu informiranja, ocjenjujući ovakav potez Arhiva.
‘Da su imali bilo kakve sumnja da će objava dokumenata izazvati ovakvo zanimanje javnosti i gurnuti Ommeren u žižu interesa, zaposlenici bi unaprijed upozorili lokalne vlasti‘, kaže.
U Ommerenu su nedavno zabranjeni detektori metala jer postoji opasnost da kopači-amateri slučajno aktiviraju kakvu neeksplodiranu granatu ili minu iz Drugog svjetskog rata.
Srećom, zasad niko nije povrijeđen, no izdano je već mnogo kazni. A da neko čak i pronađe zlato, morao bi to prijaviti i predati lokalnim vlastima.
Neočekivani interes
Iako ovo sve podsjeća na zaplet kakvog pustolovnog romana, također je i podsjetnik na sukob koji je odnio 50 miliona života. Među njima i šest miliona Jevreja pobijenih u Holokaustu.
‘Svaka priča o ratu donosi i priču o tragediji‘, kaže Annet Waalkens iz Nacionalnog arhiva. ‘A u ovom slučaju podsjeća nas i na sudbine ljudi Arnhema koji su izgubili sve što su imali. Uključujući sve svoje dragocjenosti.‘
Dokumenti ne kažu tko su pravi vlasnici navodnog blaga. Vjerovatno se radi o stanovnicima Arnhema koji su pred nacistima svoje dragocjenosti sakrili u banci. Mnogo toga je opljačkano i od jevrejskih porodica u Nizozemskoj te pohranjeno u banci u Amsterdamu.
Nizozemski arhivari kažu kako nisu našli nikakve dokaze da je njemački vojnik koji je nacrtao mapu umro. Zbog toga pretpostavljaju da Helmut Sonder - kojem bi danas bilo 98 godina - drži ključ zagonetke.
Blago, barem koliko je javnosti poznato, nikad nije pronađeno, a Nacionalni arhiv ponudio je nekoliko mogućih objašnjenja.
Kao prvo, Helmut Sonder je možda lagao. Međutim, njegove su tvrdnje provjerene i čini se da su vjerodostojne. Drugo, neko ko je živio u blizini, možda čak i neko od njemačkih vojnika, vratio se i pokupio blago prije nego su ga vlasti pronašle. Treće, neki zaposlenik Nizozemskog instituta iskoristio je informacije koje je imao i u tajnosti se vratio do mjesta gdje je blago bilo zakopano, te četvrto, dvojica američkih oficira, koji su zamijećeni pored iskopane zemlje, možda su našli blago i s njime pobjegli.
Istražitelji procjenjuju da je potraga za blagom odmah po završetku rata imala smisla jer se radilo o milionskoj vrijednosti.
No nizozemske vlasti vjeruju da čak i ako je blago postojalo, ono je već davno nestalo.
Stanovnici sela uglavnom misle da je čitava priča bajka.
Dok njiše svoje rumeno djetešce, Alexander se smije interesu javnosti za blagom iz Ommerena.
‘Čini se da smo sada poznati‘, kaže i dodaje kao nema nikakvu namjeru pridružiti se potrazi za blagom. ‘Ja svoje blago imam ovdje‘, kaže pokazujući prema ženi i kćeri. ‘Milioni mi nisu potrebni.‘
