Hiljade kompanija su u "niskom startu" za dobijanje poslova na obnavljanju Ukrajine kao da se radi o trci za zlatom, iako se još ne zna kada i kako će se završiti rat. Svima je jasno da će se graditi stotine, pa i hiljade, novih škola, bolnica, stambenih zgrada, puteva, željeznica, fabrika… A obnova kompletne energetske infrastrukture bit će bukvalno epski posao, nakon što je ukrajinska energetska infrastruktura postala glavna meta Putinovog režima.
Na neki način može se reći da se aktivira "Maršalov plan" za Ukrajinu za koji se procjenjuje da bi mogao da bude težak od najmanje 138 do ogromnih 750 milijardi dolara raznovrsnih poslova. Maršalov plan bio je američki program pomoći Zapadnoj Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Činjenica je kako ukrajinska trgovinska komora već proglašava da je Ukrajina "najveće gradilište na svijetu". New York Times piše o pripremi ukrajinske investicijske oluje mnogo prije završetka ratnih operacija.
Iako je još nejasno kako će se tačno finansirati obnova Ukrajine (ispituje se npr. legalnost korištenja zamrznute ruske imovine u inostranstvu) niz kompanija već se pozicionira za dobijanje poslova na vrlo različite načine.
Obnovimo Ukrajinu
Samo se na jedan izložbeni sajam u Varšavi pod nazivom "Obnovimo Ukrajinu" prijavilo više od 300 kompanija iz 22 zemlje. Tokom sastanka u Davosu ukrajinska kuća bila je najposjećenije mjesto. Razgovaralo se o potencijalnim investicijama.
Bez obzira na to što još nisu poznati detalji finansiranja obnove, jasno je da će mnogo pomoći stizati s različitih destinacija. Sastanci na kojima se govori o ukrajinskim prioritetima u obnovi imaju izrazitu poslovnu težinu.
Više od 700 francuskih kompanija tako je pohrlilo na konferenciju koju je na temu ukrajinske obnove upriličio predsjednik Makron. Finska je, pak, sponzorisala webinar s ukrajinskim zvaničnicima na kojem su finske kompanije prezentovale svoje tehnologije i postojeća rešenja: montažne kuće, transformatore, prečistače vode…
Ključno pitanje o kome se trenutno raspravlja na nivou nekoliko zapadnih administracija i njihovih poslovnih zajednica zainteresovanih za poslovanje u Ukrajini jeste ko će kontrolisati novac u procesu rekonstrukcije, odnosno ko će plaćati, po kom osnovu i kako.
Garantni fond
Njemačka je, naprimjer, najavila stvaranje garantnog fonda za investicije u Ukrajini. O istom razmišlja i Francuska za poslove veće od 100 miliona eura. Ukrajinske vlasti najavljuju da će prvi investitori u rekonstrukciju dobiti poseban tretman, ali je nejasno šta to znači.
Ono što je sigurno, među prvim investitorima u Ukrajini će biti one kompanije koje su prije rata tamo već razvile biznise, koji se sada u mnogim slučajevima bore za čisto poslovno preživljavanje.
Za ulaganje u obnovu Ukrajine zainteresovana je i "flota" ogromnih zapadnih investicijskih fondova. Black Rock, recimo, planira da pokrene novi privatni equity fond s 500 miliona eura početne investicij. Plan je prikupljanje 25 milijardi od više država i privatnih investitora. Vjeruju u velike poslove u energetici, čistoj energiji, rudarstvu…
Jasno je da je ključna pretpostavka rekonstrukcije prestanak ratnih sukoba i bezbjednost.
