Haiti je zatražio od UN-a i Sjedinjenih Država dolazak stranih jedinica u zemlju radi zaštite ključne infrastrukture nakon atentata na predsjednika Jovenela Moïsea. Nakon predsjedničkog atentata na Haitiju su izbili nemiri, na snazi je vanredno stanje. SAD je poslao na Haiti agente FBI-a i obavještajce koji bi trebali pomoći u istrazi, a zasad ne planiraju slati svoje trupe.
"Kao odgovor na zahtjev haićanskih vlasti za pomoć u istrazi i očuvanju sigurnosti poslat ćemo što je prije moguće više dužnosnike FBI-a i DHS-a u Port-au-Prince da procijene situaciju i kako možemo pomoći", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki, poručivši da SAD šalje i finansijsku pomoć.
Atentat je pojačao strah od eskalacije nasilja u glavnom gradu Haitija, u kojem je samo u junu više od 13.000 ljudi bilo prisiljeno pobjeći iz svojih kuća zbog podmetnutih požara i oružanih sukoba policije i suparničkih bandi, prenosi CNN. Zato je privremena vlada Haitija zatražila od SAD-a i Ujedinjenih naroda da pošalju vojne postrojbe kako bi osigurali sigurnost ključnih objekata poput luka, zračnih luka i naftnih terminala.
Ko je na vlasti?
Eventualno slanje međunarodnih trupa na Haiti pod pokroviteljstvom UN-a moralo bi odobriti Vijeće sigurnosti UN-a. Još se analizira što se točno dogodilo u srijedu 7. jula rano ujutro, kad su napadači upali u rezidenciju predsjednika Haitija Jovenela Moïsea i ustrijelili ga, a njegovu suprugu ranili.
Moïse (53) pronađen je u spavaćoj sobi na leđima s 12 prostrelnih rana. Njegova supruga Martine Moïse (47) teško je ranjena i prebačena na Floridu na liječenje. Haiti je među osumnjičenima imenovao dvojicu haićanskih Amerikanaca - Jamesa J. Solagesa (35) i Vincenta Josepha (55). Od najmanje 28 pripadnika skupine koja je sudjelovala u atentatu, njih 26 su Kolumbijci, prenosi CNN.
Glasnogovornica Bijele kući Jen Psaki rekla je da istraga neće utjecati na pomoć koju SAD pruža stanovnicima Haitija. Haiti osim toga trese politička kriza i kriza legitimnosti vlasti. Haićanski senat, gornji dom parlamenta, imenovao je u petak Josepha Lamberta za privremenog predsjednika. Lambert je na Twitteru objavio da je zahvalan na ukazanom povjerenju i da želi utrti put za demokratsku tranziciju vlasti. U rujnu bi se trebali održati predsjednički i parlamentarni izbori. Međutim, haićanski senat nema kvorum još od siječnja 2020. pa je nejasno tko je zapravo na vlasti u toj najsiromašnijoj američkoj državi.
Skrivali se u grmlju
Haićanske vlasti objavile su da je skupina od 28 stranih plaćenika u srijedu ubila predsjednika. Dosad su uhapsili 20 osumnjičenih, jednu skupinu nakon oružanog sukoba u glavnom gradu Port-au-Princeu. Otkriveni su u kući koju su koristili i u kompleksu ambasade Tajvana, objavila je policija. Tajvan je potvrdio da je 11 osumnjičenih uhapšeno nakon proboja u dvorište u kompleksu njihove ambasade. Trojica zavjerenika ubijena su u obračunu s policijom, za petoricom se još traga.
Uhapšeni su medijima prikazani u četvrtak, krvavi i ranjeni, s puno zaplijenjenog oružja. Nije otkriveno ko je organizirao napad i s kojim motivom. Ljutiti građani pridružili su se potrazi za pobunjenicima i pomogli policiji da uđe u trag nekima koji su se skrivali u grmlju. Zapalili su tri automobila osumnjičenih i tako uništili dokaze.
"Stranci su došli u našu zemlju da ubiju predsjednika", objavio je šef policije Léon Charles, dok su iza njega na podu sjedili osumnjičenici s rukama u lisicama. Policajci su novinarima pokazali kolumbijske putovnice pronađene kod uhićenih zavjerenika. Kolumbijska vlada obećala je pomoći u istrazi. Šef kolumbijske policije, general Jorge Luis Vargas, izjavio je kako se smatra da je u haićanski atentat upleteno 17 bivših kolumbijskih vojnika. U međuvremenu su uhapšena još trojica. Jedan od dvojice uhapšenih Amerikanaca je James Solages (35), s Floride, bivši čuvar kanadske ambasade na Haitiju.
Istražni sudac je rekao da su oba američka državljana haićanskog porijekla, Solages i Joseph Vincent, bila u skupini kao prevoditelji. Sudac Clément Noël izjavio je za Le Nouvelliste da im je cilj bio uhititi predsjednika Jovenela Moïsea, a ne ubiti ga. Haiti je i prije atentata bio u političkoj krizi. Zbog sukoba nisu se održali izbori zakazani za oktobar 2019., predsjednik Moïse vladao je dekretima usprkos velikim protestima, prenosi BBC.
Po ustavu bi haićanski parlament trebao izabrati novog predsjednika. Po amandmanima na ustav, koje svi ne smatraju legalnima, vlast bi trebao preuzeti premijer.
Pozivi na ostavku
Mnogi čelnici opozicije i civilnog društva više od godinu dana pozivali su na ostavku sad ubijenog predsjednika Jovenela Moïsea. On je promjenama ustava htio ojačati izvršnu vlast, dok su ga kritičari napadali da će time oslabiti demokratiju. Nekoliko dana prije smrti Moïse je imenovao neurokirurga Ariela Henryja za novog premijera, koji bi zamijenio starog vršitelja dužnosti premijera Claudea Josepha.
Sad Haiti ima dva premijera, starog Josepha i novog Henryja, i obojica tvrde da su važeći. U petak je više političkih stranaka potpisalo rezoluciju kojom su proglasili Josepha Lamberta predsjednikom, dok bi Ariel Henry bio premijer. Ministar Mathias Pierre rekao je za CNN kako se boji da bi on i drugi zvaničnici mogli biti meta odmazde jer nastavljaju politiku ubijenog predsjednika.
SAD odbija poslati vojsku, prvo se traži odgovor na jedno intrigantno pitanje o atentatu
