Gost današnjeg izdanja Rezimea bio je prof. dr. Zlatko Hadžidedić, direktor Centra za istraživanje nacionalizma.
Kaže da je očito da je na zastupnike u Predstavničkom domu iz RS-a bio izvršen neki pritisak.
"Sad sa koje strane je taj pritisak došao možemo samo nagađati. Vjerovatno od onih istih koji su im do sada davali zeleno svjetlo da rade to što su radili. Mislim da se promijenilo raspoloženje unutar EU djelimično, koja je do sada davala carte blanche RS-u da čini to što čini, odnosno njenom rukovodstvu, a takođe je i zastupala ideju podjele BiH od Lisabonske konferencije do dana današnjeg. A sada, neću reći da su odustali od te ideje, samo ću reći da im vjerovatno ne bi prijalo potezanje nekakvih daljnjih tenzija, da bi eventualno neko proglašenje secesije RS-a stvorilo još više problema u datoj atmosferi. S obzirom da je sada sve angažirano oko Ukrajine, oko podrške Ukrajini, odnosno prije svega pritisku na Rusiju, onda postoji vjerovatno strah da bi Republika Srpska mogla na taj način, ukoliko bi poduzela neke dalje korake, d abi onda to Rusiji stvorilo nešto lakšu situaciju i u tom ime, opet ne radi nas, ne radi principa, ne radi suvereniteta, teritorijalnog integriteta BiH, nego čisto onako oportunistički da ne bi olakšali Rusiji poziciju određene članice EU su vjerovatno izvršile pritisak na RS da prestane raditi ono isto za šta su im prethodno davali odobrenje da rade."
Smatra da nema realne šanse da Rusija destabilizira prilike u BiH.
"Ja nisam nikad ni mislio da je Rusija bila ta koja primarno destabilizira prilike u BiH. Sada je popularno Rusiju za sve kriviti. Rusija je prvenstveno ovdje se prikačila za jedan princip koji se odvijao na terenu, a to je da se BiH prvo sve više i više razvlašćuje i da se što više snaže entiteti i da se BiH gura u pravcu raspada. Rusiji je to dobro došlo, ne toliko što je ona direktno zainteresovana za BiH, pa čak ni Balkan, nego jednostavno im je dobro došlo da vrše pritisak na neke druge strane da bi prvenstveno ih natjerali da se suzdrže daljeg uvlačenja Ukrajine u zapadne strukture, prije svega u NATO savez. Sada sa agresijom koju je Rusija u to ime poduzela prema Ukrajini da bi je i fizički spriječila, malo se mijenjaju neke jednačine tako da Rusija bi još manje mogla biti zainteresirana istinski za Balkan. Ona se ima čime sada baviti, ali ja opet upozoravam da postoje određene snage unutar EU, prije svega u samoj Evropskoj komisiji, zatim postoje desne snage unutar Evropskog parlamenta koje su svo ovo vrijeme podržavale destabilizaciju BiH i dalje razvlaščivanje njenih institucija, jačanje entiteta, pretvaranje RS-a u nekakvu kvazi državu, pa moguće i otcjepljenje i pripajanje Srbiji. Sve su to računice koje su još uvijek u igri i ja uvijek upozoravam na opasnost koja nama dolazi sa te strane."
Dodik će reći bilo šta što mu se došapne
O ubrzanom pristupu BiH EU Hadžidedić kaže: "Iskreno mislim da od toga nikad ništa nije ni moglo da bude. Ne vidim zašto bi nas sada htjeli u svoje redove ako nas nisu htjeli ni da postojimo."
Kaže da će Dodik reći bilo šta što mu se došapne.
"Osnovna stvar je da budemo sigurni da on nikad ništa nije radio na svoju ruku. Niti je stvarao probleme i prijetio secesijom, niti je sada pomirljiv na svoju ruku. On uvijek radi ono što mu došapnu iz te iste EU."
Pojašnjava da su politike SAD-a i EU prema BiH bile drastično različite.
"Međutim, pojavom gospodina Palmera meni je zaista teško reći o čemu se radi. On je u vrlo jakim privatnim vezama sa sbrijanskim rukovodstvom, sa ljudima bliskim Dodiku, itd. Njegov privatni angažman mi je jasan, ali nije mi previše jasno zašto SAD pristaju da ih predstavlja ovdje jedan Palmer. A zatim i Escobar koji je Dodika postavio na vlast. Izmislio ga i postavio na vlast. Zaista je interesantno da baš ta dvojica predstavljaju SAD. Ja nema objašnjenje za taj zaokret u politici SAD-a. On se na mnogim drugim mjestima ne vidi. Međutim prisustvo ove dvojice birokrata svjedoči o tome da je došlo do velikog zaokreta u politici SAD-a."
Na pitanje može li kriza biti šansa, odgovara: "Koga mi to imamo na vlasti u ovoj državi ko bi želio da ona opstane? Mi nemamo uopšte unutar državnih struktura, možda se tu nađe neki vitez poput Željka Komšića, ko bi individualno se zalagao za opstanak BiH, ali vladajuće stranke koje su tu već godinama one se isključivo zalažu za to da se bilo kojim načinom podijeli BiH. I da se naravno to proglasi jednostavno sudbinom. Da kažemo eto nije moglo drugačije. Nije sporno da postoje stranci koji tako hoće, ali kad anaiđu na zvaničnike ovdje koji se ni na koji način ne bore za svoju zemlju, nego pristaju na sve ili se daju lijepo potkupiti za bilo koju opciju, pa zašto bi se oni ponašali drugačije. Može se i strancima suprotstaviti."
BiH je jednom već doživjela sudbinu Ukrajine
Smatra da će Srbija ostati miljenica nove njemačke vlade.
Hadžidedić kaže da Vučić teško može izgubiti izbore u Srbiji.
"On ima suviše snažnu kontrolu nad čitavim sistemom. Poprilično se izvukao iz pritiska oko Ukrajine, ako ga je ikad i bilo. Ne bih se zakleo da je na njega vršen pritisak, upravo zbog toga što Srbija jeste miljenica."
Ističe da je i Zoran Milanović dobio upozorenje slično Dodiku iz evropskih zemalja.
"Podsjetili su ga da on nije dio Ruske Federacije nego EU pa da mora malo zaokrenuti svoju bezrezervnu podršku Putinu, pa je iznenada promijenio retoriku. Ali ne vjerujem da je promijenio namjere, samo čeka neki novi trenutak."
Navodi da je BiH jednom već doživjela sudbinu Ukrajine.
"Ukrajina sad samo ponavlja ono što se nama već dogodilo. Samo smo mi to doživjeli na mikro planu, a oni na makro planu. Mi smo imali jednu regionalnu silu koja nas je napala, bez ikakvih reakcija Zapada. Ukrajinu je napala jedna stvarna, globalna sila, pa su reakcije uslijedile sasvim drugačije. Možda najdrastičnija razlika između Ukrajine i BiH je u tome što Ukrajini šalju naoružanje, daje im se šansa da se brane, a BiH je bio nametnut embargo na naoružanje. A da li će se u BiH ponoviti neka slična situacija, ja mislim da to nije nimalo nemoguće zato što te ideje nikad nisu prestale da žive. BiH treba da bude svjesna jedne stvari - Evropu pvakvu kakva jeste čine tzv. nacionalne države. BiH nikad sebe nije formirala kao nacionalnu državu svih svojih građana Bosanaca. Čak i ime joj, Bosna i Hercegovina koje joj je prikačeno tek na Berlinskoj konferenciji, jednostavno nikad se nije artikulirala kao nacionalna država i kao takva teško da može opstati u Evropi. Evropa je ne želi. Ako se ne izborimo za vlastitu državu i ako ne shvatimo da ta država mora biti nacionalna, d ane može biti troglava, nećemo opstati."
Novi poredak će biti samo suroviji od prethodnog
O motivima i razlozima rata u Ukrajini kaže: "Ja sam bio ubijeđen da postoji doza racionalnosti u ruskoj vanjskoj politici koja se svodi na to da želi neutralan status Ukrajine, da Ukrajina ne bude u NATO-u i da je to nešto čime bi Rusija bila zadovoljna. Međutim, u međuvremenu se desilo nešto što jeste izbacilo iz balansa tu vanjsku politiku, prije svega možda samog Putina. On više ne djeluje kao neko ko je do kraja racionalan u svemu tome što radi. Tu je naravno bio i pritisak koji je sa Zapada vršen. Rat je vrlo lako izazvati ukoliko stvorite tenzije koje na kraju dovedu do iracionalnog ponašanja. Ali teško ga je zaustaviti. Možda je tu Amerika profitirala, ali čitav svijet gubi. Zaista bi bilo dobro da se ta agresija što prije okonča."
Ističe da se ratovi uvijek vode zbog nekog profita, ali i da često cijena bude veća od dobitka.
Pojašnjava da se međunarodno pravo ne primjenjuje kao ograničenje na velike sile.
"Teško je reći da li dolazi novi međunarodni poredak ili haos. Ovo za sada više liči na haos koji se može jako dugo zadržati. Ne mora nikakav nužno poredak se pojaviti vrlo brzo. Ja mislim da generalno ono što će se dešavati u svijet je porast autoritarnih tendencija i autoritarnog nacionalizma. Mislim da će novi poredak biti samo suroviji od prethodnog."