Boravak u prirodi je odličan za dobrobit svakog ljudskog bića i trebalo bi ga iskoristiti u potpunosti, ali ne treba uzeti više nego što priroda može dati, poručuju iz Gorske službe spašavanja (GSS) – Stanice Sarajevo, povodom dolaska ljepšeg vremena i češćeg boravka građana „u prirodi“.
"Prirodu treba njegovati, paziti i poštovati. Kako bi boravak naših građana u prirodi bio što ugodniji i sigurniji, uvijek prvenstveno volimo da naglasimo postojanje kodeksa ponašanja u prirodi. Neka osnovna pravila ovog kodeksa podrazumijevaju da ne bacamo smeće u prirodi, ne uznemiravamo životinje fizički ili stvaranjem buke, da ne beremo biljke, da se krećemo samo označenim stazama, kampujemo unutar označenih mjesta, ne roštiljamo i palimo vatru na mjestima koja nisu predviđena za isto, te da ne vozimo na neobilježenim putevima", kazao je za Fenu Senad Strukan, predsjednik Upravnog odbora Gorske službe spašavanja", Stanice Sarajevo.
Nakon kodeksa ponašanja, kako kaže, bitno je naglasiti da se u prirodu ne smije ići nespreman. To podrazumijeva da smo prvobitno ispitali teren gdje planiramo da pohodimo, da imamo društvo sa kojim idemo jer se u prirodu nikad ne ide sam, da na sebi i sa sobom imamo adekvatnu opremu za boravak u prirodi, dovoljno hrane i vode, te da smo obavijestili nekoga o našem pohodu bilo da su to članovi porodice, prijatelji pa čak i GSS.
Međutim, ukoliko dođe do neželjenih situacija, kako ističe Strukan, Gorska služba spašavanja – Stanica Sarajevo je na raspolaganju svojim građanima i to 365 dana u godini.
"Za potrebe izlaska na teren ili druge vrste pomoći od strane GSS-a, građani treba da kontaktiraju dežurni broj telefona. Za upite i opštu informisanost građanstva u slučaju odlaska na pohod nepoznatog terena, o vremenskim uslovima, nošenju neophone opreme i slično stojimo na raspolaganju i putem naših društvenih mreža te e-mail adrese koja se nalazi na istim. Na našim društvenim mrežama građani takođe mogu pronaći dosta savjeta i zanimljivog sadržaja od koristi kada je u pitanju kretanje i boravak u prirodi, reakcija u slučaju vremenskih nepogoda u urbanim sredinama, i drugo, te pratiti svakodnevni rad GSS – Stanice Sarajevo", kazao je Strukan.
Prije sedam decenija prepoznata je potreba za organizovanim gorskim spašavanjem u Bosni i Hercegovini, a Gorska služba spašavanja – Stanica Sarajevo osnovana je davne 1962. godine. Primarno je oformljena za potrebe odgovora na nesreće koje su se dešavale u planini, a danas djeluje na gotovo svim nepristupačnim terenima. Aktivisti ovog plemenitog poziva izvode akcije potrage i spašavanja u planinskim područjima, jamama i pećinama, na stijenama, skijalištima, u kanjonima, na vodi i pod vodom, te akcije spašavanja s visine i nakon zemljotresa u urbanim sredinama.
No, to nisu jedini zadaci članova Gorske službe spašavanja – Stanice Sarajevo. Pored kontinuiranih obuka, svakodnevno se uključuju u druge društveno korisne aktivnosti važne za dobrobit građana i okoline te postojanje same službe i njene prepoznatljivosti.
"GSS – Stanica Sarajevo broji više od 120 članova a član se postaje nakon prijave na javni konkurs koji raspisujemo najmanje jednom u dvije godine. Trenutno imamo raspisan konkurs za prijem novih članova koji traje do kraja mjeseca aprila. Nakon prijave na konkurs, kandidati za članove prolaze šestomjesečni period obuke gdje se susreću sa radom GSS-a, tehničkom opremom koja se koristi na terenu, tehnikama spašavanja u različitim vremenskim uslovima te uvodom u prvu pomoć na nepristupačnim terenima. Nakon perioda obuke vrši se testiranje za prijem u stanicu. Po prijemu u stanicu kandidat postaje član gdje nastavlja da se edukuje i aktivno učestvuje u aktivnostima stanice. Nakon izvjesnog perioda vrijednog rada i angažmana na terenu otvara se prilika za napredovanje u zvanje 'gorski spasilac' te 'instruktor gorskog spašavanja'", kaže Strukan.
Od osnivanja službe pa sve do današnjeg dana, Gorska služba spašavanja – Stanica Sarajevo broji niz uspješnih akcija, a njeni članovi su ostali volonteri. GSS – Stanica Sarajevo na godišnjem nivou, u prosjeku, ima oko 20 kompleksnih akcija i otprilike još toliko jednostavnih, ako se ne uzme u obzir dežura na skijalištima gdje za sezonu bude oko 100 intervencija.
"Kontinuirani rad omogućio nam je sposobnost uspješnog odaziva i realizaciji svake akcije. Jedna od relativno skorijih akcija koja se izdvaja kao izuzetno izazovna je spašavanje unesrećene planinarke na Via Ferrati 'Srce Veleža'“, koja se dogodila u junu prošle godine. Ona se sastojala od različitih elemenata spašavanja. Sam pristup unesrećenoj osobi sa tjelesnim povredama uzrokovanim padom na Via Ferrati je bio zahtjevan. Medicinsko zbrinjavanje kao i transport unesrećene osobe uključivao je napredne tehnike stijenskog spašavanja. Svako stijensko spašavanje samo po sebi nosi velike rizike, a u akcijama gdje se uključi i transport unesrećene osobe helikopterom dolazi do dodatnog rizika pada kamenja koje nadlijetanje helikoptera može uzrokovati", kazao je Strukan.
Govoreći o saradnji sa službama iz okruženja, predsjednik Upravnog odbora Gorske službe spašavanja – Stanice Sarajevo ističe da je 2011. godine na Igmanu bio organizovan regionalni sastanak prilikom čega je potpisan sporazum o saradnji sa svim gorskim službama spašavanja sa područja bivše Jugoslavije.
Tim povodom se redovno organizuju regionalni sastanici gdje se prezentuje rad službi te dijele iskustva za unapređenje rada, održavaju se zajedničke vježbe i pišu projekti.
"Pored rada ne smijemo zaboraviti i na druženje sa drugim službama jer je GSS jedna velika porodica. S ponosom ističemo da smo u prošloj godini realizovali IPA II projekt sa GSS Srbije 'Poboljšanje spremnosti za hitne intervencije i koordinisani odgovor u pograničnom području Srbije i Bosne i Hercegovine' uz podršku Europske unije. Projekat je trajao 21 mjesec i vrijedio je 375.712 eura. Kroz ovaj projekat nabavili smo vrijednu spasilačku opremu, kao i dio medicinske opreme što nam značajno olakšalo funkcionisanje službe u tekućem periodu. Takođe smo imali i više zajedničkih spasilačkih obuka koje su znatno obogatile naše znanje i ojačale saradnju sa kompetentnom službom kao što je GSS Srbije", kazao je Strukan.
Pored saradnje sa gorskim službama iz regiona, kaže, imaju saradnju sa svjetskim i međunaronim organizacijama.
"Naši članovi su prošli tečajeve potrage i spašavanja u prirodi; potrage i spašavanja u urbanim sredinama i kurseve ronjenja u zajedničkoj organizaciji turskih spasilačkih službi i TIKA Saraybosna. Uzeli smo učešće u međunarodnoj terenskoj vježbi 'ResponSEE' koju provode službe zaštite i spašavanja po scenariju odgovora na zemljotres, a održana je na području Sarajeva i Istočnog Sarajeva. Vježba se održavala na sedam lokacija, s više od 330 učesnika iz Bosne i Hercegovine, te oficire za vezu iz Centra za koordinaciju odgovora u hitnim situacijama (ERCC), članove UN-ovog tima za procjenu i koordinaciju katastrofa (UNDAC), kao i urbano traganje i spašavanje, gašenje požara, gorsko spašavanje, timove za pročišćavanje vode, medicinski odgovor, te K9 timove iz BiH, Albanije, Austrije, Crne Gore, Rumunije i Slovenije. Cilj ove vježbe je bio pokazati da su službe zaštite i spašavanja u Bosni i Hercegovini spremne i obučene za zajedničke aktivnosti sa službama zemalja članica Evropske unije (EU), te zemalja članica Mehanizma EU za civilnu zaštitu. Pokaznoj vježbi na Igmanu je prisustvovao komesar Evropske unije za upravljanje krizama Janez Lenarčič", kazao je Strukan u razgovoru za Fenu.
