"Hrvatska se nada da će u Bosni i Hercegovini prevladati političke snage koje se zalažu za saradnju", rekao je u srijedu na saborskim odborima hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, naglasivši da se protiv tih aktera vodi „gruba medijska kampanja”.
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora u srijedu su održali zajedničku sjednicu na temu uloge hrvatskog naroda i saradnje Hrvatske i BiH na euroatlantskom putu te zemlje.
Odboru se obratio šef hrvatske diplomatije koji je rekao da je BiH ovu godinu započela u „znatno pozitivnijem ozračju u odnosu na izrazito burnu 2022. godinu”.
U BiH traje „gruba medijska kampanja”
BiH je dobila status kandidata za članstvo u EU-u, u toku je proces uspostave nove vlasti koja je na svoju agendu stavila evropski put i provođenje reformi te se događa „iznimna dinamika bilateralnih posjeta i susreta” koji svjedoče jednom novom pristupu, rekao je Grlić Radman.
„Naša očekivanja su da će u BiH prevladati one političke snage koje se zalažu za saradnju unutar zemlje, kao i sa susjednim državama”, naglasio je hrvatski ministar, prenosi Hina.
Naglasio je da u BiH traje „gruba medijska kampanja” kojom se nastoji vršiti daljnji pritisak na visokog predstavnika Christiana Schmidta i bošnjačke političke lidere koji nastoje graditi „konstruktivne odnose” s Hrvatima i Hrvatskom te da se njihova „otvorenost za saradnju” predstavlja kao izdaja bošnjačkih interesa.
Govoreći o procesu formiranja Vlade Federacije BiH, Grlić Radman je rekao da Hrvatska preferira da se taj proces ostvari „kroz postojeće procedure”, što bi svjedočilo o „zrelosti političkih aktera” u BiH.
Prema postojećem zakonskom okviru za nominaciju predsjednika Vlade Federacije potreban je potpis predsjednice i oba potpredsjednika. Potpredsjednik iz redova SDA Refik Lendo najavio je da neće potpisati ako u vlast ne uđu i pripadnici njegove stranke.
Za imenovanje izbora nove vlade postoji rok od 30 dana od imenovanja predsjednice i potpredsjednika, koji istječe krajem ovog mjeseca, a ako se to ne dogodi visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt je nagovijestio mogućnost intervencije kako bi otklonio tu blokadu.
Josip Brkić: U BiH je „normalno stanje traženja kompromisa”
Zamjenik bosanskohercegovačkog ministra vanjskih poslova Josip Brkić na sjednici je rekao kako vjeruje da će se taj „proces sa svim svojim poteškoćama i izazovima završiti u planiranom vremenu”.
To je „politički zahtjevno”, no to je u BiH „normalno stanje traženja razgovora i kompromisa”, rekao je zamjenik ministra iz redova HDZ-a BiH.
Brkić je pozdravio što Sabor razgovara o BiH i naglasio važnost parlamentarne diplomacije i povezivanja sa skupštinama drugih europskih država.
„Nedostatak integracijskog puta otvara prostor Rusiji, Kini, Iranu, Turskoj” i svima onima koji ne zagovaraju europski put Hrvatskoj susjedne zemlje, rekao je.
Božo Ljubić, predsjednik glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH, naglasio je da je formiranje vlasti Federacije još uvijek u pat poziciji, što za Hrvate predstavlja velik izazov jer žele ući u vlast sa strankama građansko-bošnjačke opcije koja nema većinu jer je kontrolni paket preuzeo SDA.
Naglasio je da je SDA do većine došao nakon izbora, „kupovinom jednog broja zastupnika” koji su u skupštinu ušli na drugim listama.
Upozorio je da je građansko-bošnjački blok heterogena grupacija te da unutar njega „prepoznaje neke stranke i osobe koji jedva čekaju da se promijeni vodstvo u SDA” te da se vrate u tu stranku.
Ljubić: U BiH se vlasti teško formiraju, ali još teže razvrgavaju
Zbog toga je ključno brzo formirati vlasti jer „iskustvo govori da se u BiH vlasti teško formiraju, ali još teže razvrgavaju”.
Ljubić je govorio kako u BiH postoje tri koncepta političara – bošnjački unitarizam koji u najvećoj mjeri promovira SDA, secesionistički koncept koji zastupa srpska politika te federalistički koncept koji između ostalog zastupa hrvatska politika.
„Pozitivno je da je međunarodna zajednica to shvatila i na neki način djeluje u smjeru da se podrže tendencije federalističkog koncepta”, naglasio je.
Grlić Radman također vidi „veliki napredak” na međunarodnoj sceni pri temi BiH.
„Sad se zapravo sve zemlje EU-a natječu ko će prije organizirati nešto vezano za BiH, ko će prije napraviti sebi nekakvu dobru vanjskopolitičku reklamu time što će govoriti o BiH”, rekao je ministar Grlić Radman i dodao da je sada „puno lakše u Bruxellesu govoriti o BiH” jer ju sada „svi žele razumjeti”.
Istaknuo je i da je međunarodna zajednica shvatila da Hrvatska u BiH nema skrivenu agendu te da je stabilnost te zemlje u interesu cijelog kontinenta.
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Gari Cappelli najavio je da će izaslanstvo Sabora 20. aprila gostovati u njemačkom Bundestagu na raspravi na temu zapadnog Balkana i BiH gdje će ponovno iskazati nezadovoljstvo deklaracijom koje je to tijelo donijelo.
